Razgovor s mr. sc. Tanjom Maleš prenosimo u cijelosti.

Preuzvišeni, kakvu biskupiju preuzimate, odnosno koje su vaše dužnosti od ovoga trenutka, od današnjega dana kada više niste koadjutor nego biskup – što vas čeka?

Sve one redovite okolnosti ili zadaće koje sam vršio i do sada jer sam prije nešto više od dvije godine imenovan biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima. Imao sam, dakle, redovitu dijecezansku upravu, kao i svi ostali biskupi.

Naša biskupija kojoj sam sada na čelu je specifična jer je, iako drevna, tek prije 16 godina ponovno osamostaljena, odvojena od Đakovačko-osječke nadbiskupije te živi i egzistira samostalno.

Do prije nekoliko trenutaka je na čelu biskupije bio biskup Đuro Gašparović, koji je postao biskupom prije više od 20 godina, točnije 1996. godine. Dakle, počeo je upravljati ovim dijelom biskupije u vremenima i prilikama koje nimalo nisu bile jednostavne. To je još uvijek bilo ratno i poslijeratno razdoblje. Crkva i biskupija bila je ranjena, opustošena protjerivanjem našeg katoličkog stanovništva iz ovih krajeva, i bilo je potrebno uložiti velike napore u očuvanje tog malog stada koje je ostalo na ovim prostorima, da bi nastavilo i ostalo dalje živjeti u zadanim okolnostima, onako kako to Bog i u konačnici Crkva očekuje – u prilikama i okolnostima koje su nama zadane.

Svakako, ja sad živim u novim, drugačijim okolnostima, negoli je to bilo u vrijeme našeg biskupa Gašparovića – u vremenima koja su izazovna za opću Crkvu, a isto tako i za krajevnu Crkvu. Nastojat ćemo zajedno sa svim svećenicima, redovnicima i redovnicama odgovoriti na pastoralne izazove koji su nemali u vremenima u kojima živimo.

Računam na veliku i moćnu podršku Srijemskih mučenika na čelu s našim sv. Dimitrijem, zaštitnikom naše Srijemske biskupije, a nadasve i na majčinski zagovor Blažene Gospe Tekijske koja nas je uvijek, i u najtežim trenutcima, pratila i čuvala, i da ćemo uz taj moćni zagovor uspjeti odgovoriti na sve ove izazove koji su ispred nas.

Spomenuli ste velike pastoralne izazove i drugačiju situaciju koju imate vi u odnosu na mons. Gašparovića. Na što konkretno mislite – što su trenutno najveći izazovi za Srijemsku biskupiju?

Najveći izazov Srijemsku biskupiju je doći do novih svećenika, jer broj svećenika koji mi imamo je relativno malen. Ali i taj broj čine pretežno stariji svećenici.

Zato smo prošle godine započeli molitvu za nova svećenička i redovnička zvanja, pa se uzdam u Gospodina da će nam providjeti nova zvanja za prostor ove naše Srijemske biskupije.

Naša djelatnost kao Crkve je sada bitno drukčija negoli pastoralna aktivnost u Hrvatskoj ili drugim krajevima gdje je katoličko stanovništvo većinsko. Mi smo ovdje doslovno u misijskome području gdje je pristup bitno drugačiji negoli je u drugim krajevima svijeta.

Dakle, prilagodba naših aktivnosti svim onim izazovima koji su drugačiji i misijski, kao u nekim drugim krajevima svijeta, gdje naši svećenici i biskupi misionare jest pokušati očuvati i sačuvati ono što nam je ostalo, i od onoga što imamo privoditi spasenju duša sve vjernike koji su povjereni našoj pastoralnoj brizi u vremenima koja su ispred nas.

Osim toga, svjesni smo opće društvene situacije u kojoj se nalazimo – da su to krizni momenti, da su ratovi tu. I u tomu treba nekako njegovati kulturu dijaloga, mira, suzajedništva i zajedništva na ovim prostorima na kojima je uvijek bilo turbulentno tijekom svih stoljeća i vremena koja su iza nas. Ali, nikad ne znamo što se može dogoditi u vremenima koja su ispred nas.

Molit ćemo Kraljicu mira koju i mi na prostoru Srijemske biskupije imamo, pogotovo u Srijemskim Karlovcima gdje je prije 325 godina potpisan i Karlovački mir kada je nastalo jedno novo ozračje na ovim prostorima, kada je sklopljen sporazum i na neki način uspostavljen mir nakon Otomanskog Carstva na ovim prostorima. Kršćanski živalj je nastojao živjeti novim životom i novim okolnostima kada je zavladao mir i sloboda u ovim krajevima. To je jedan od izazova koje ćemo također nastojati njegovati i vrednovati u okolnostima koje su za rad nama dane.

Koliko sada statistički imate svećenika i župnika te vjernika?

Nas smo 18 svećenika i dvojica biskupa. Pokušat ćemo doći do novih svećenika da bismo mogli zauzetije živjeti u pastoralnome smislu.

Računamo da vjernika ima oko 40 tisuća, prema podatcima koje imamo, vezanima uz izvještaje o pastoralnim aktivnostima koji su nam dostavljeni. Također, mislimo da ima još barem petnaestak tisuća anonimnih ili kriptokršćana – katolika koji žive na prostorima, pogotovo Novog Beograda i Zemuna koji je još i danas velika nepoznanica.