Uz KBF u Zagrebu, suorganizatori simpozija bili su Visoka škola za katoličku teologiju u Kölnu, Teološki fakultet Sveučilišta u Ljubljani i Teološko-katehetski institut Sveučilišta u Mostaru.

Uz članove istraživačkog tima projekta CRODUCIK, predavači na simpoziju bili su i dvojica znanstvenika izvan toga tima koji dolaze s institucija suorganizatora simpozija.

Prvi blok predavanja započeo je plenarnim izlaganjem doc. dr. sc. Sebastiana Kießiga s Visoke škole za katoličku teologiju u Kölnu pod naslovom „Dušobrižništvo i duhovno praćenje kao oblik dijakonije: primjer dragovoljaca Caritasa“. Izv. prof. dr. sc. Denis Barić s Katedre religijske pedagogije i katehetike te predstojnik Instituta religijskih znanosti KBF-a održao je predavanje pod naslovom „Brižna zajednica: institucionalno delegiranje ili svakodnevno služenje?“. Prof. dr. sc. Aleksandra Golubović, pročelnica Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održala je predavanje pod naslovom „Etika skrbi i briga za opće dobro“. Moderatorica prvoga bloka predavanja i rasprave bila je prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar.

Drugi blok predavanja započeo je izlaganjem doc. dr. sc. Branka Jurića s Teološko-katehetskog instituta Sveučilišta u Mostaru pod naslovom „Ekumenska i međureligijska dimenzija dijakonijske duhovnosti“. Doc. dr. sc. Drago Jerebic s Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani održao je predavanje pod naslovom „Intersubjektivnost: autonomija, ovisnost i ranjivost“. Doktorandica KBF-a lic. theol. Sani Gilja održala je predavanje pod naslovom „Izgradnja struktura sudjelovanja, suodgovornosti i djelatne vjere u mjesnim Crkvama“. Moderatorica drugoga bloka predavanja i rasprave bila je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić. Nakon drugoga bloka uslijedilo je kratko osvježenje u prizemlju KBF-a.

Treći blok predavanja, pod moderatorskim vodstvom doktoranda KBF-a lic. theol. Tomislava Buntaka, započeo je predavanjem „Pastoralni rad s radnicima migrantima u Hrvatskoj u svjetlu Pastoralnih smjernica za međukulturalne migracije“, koje je održao prof. dr. sc. Josip Šimunović, pročelnik Katedre pastoralne teologije KBF-a. Drugo predavanje u ovome bloku održao je prof. dr. sc. Nikola Vranješ s Katedre pastoralne teologije KBF-a pod naslovom „Digitalno pastoralno služenje: suvremeni izazovi i mogućnosti unaprjeđenja“. Završno predavanje održala je prof. dr. sc. Ana s. Thea Filipović, pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike KBF-a, pod naslovom „Dijakonija Crkve i suvremene perspektive sudjelovanja žena u đakonskoj službi“.

Nakon trećega bloka predavanja održana je plodonosna plenarna rasprava u kojoj je istaknuto kako je dijakonija na određeni način drugi naziv za Crkvu koja služi u ljubavi po uzoru na Krista, i to kroz različite načine i oblike djelovanja. Predavanja na simpoziju obuhvatila su mnoge od tih oblika služenja. Uz klasične teološke teme vezane uz karitativnu dimenziju dijakonije, obrađene su i teme interdisciplinarno povezane s drugim područjima znanosti, osobito filozofijom i psihologijom.

Posebna je pozornost posvećena nekim suvremenim izazovima, poput odnosa prema osobama migrantima, služenja u digitalno-virtualnom prostoru te pitanja sudjelovanja žena u đakonskoj službi.

Simpozij je pružio vrijednu priliku za znanstveno usavršavanje članova projektnog tima CRODUCIK, ali i za predstavljanje dijela rezultata ostvarenih tijekom relativno kratkoga razdoblja provedbe projekta od njegova početka krajem prošle godine do danas.

To se osobito odnosi na aktivnosti povezane s prvim ciljem projekta, odnosno analizom crkvenih dokumenata i znanstvene literature relevantne za odabrane podteme projekta. Članovi tima predstavili su i dio rezultata istraživanja ostalih ciljeva projekta, među kojima su suodgovorni angažman kršćana unutar crkvenih zajednica i njegov doprinos društvenoj koheziji, prepoznavanje i kritičko vrednovanje pojedinih aspekata župnih aktivnosti s naglaskom na inicijative koje promiču suodgovornost i sinodalnost te njihov utjecaj na lokalno društveno okruženje.

U izlaganjima je također obrađeno pitanje sadašnjega stanja župne kateheze i mogućnosti njezina daljnjeg unaprjeđenja, kao i analiza aktualnih mogućnosti pružanja duhovne, psihološke i savjetodavne potpore pojedincima i obiteljima koje se suočavaju s različitim oblicima krize, izvijestio je Ured za znanstveno-istraživačke projekte Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF).