Nakon molitve srednjega časa zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je svećenike i prenio pozdrave imenovanog nadbiskupa koadjutora Dražena Kutleše koji zbog nevremena nije mogao doći i sudjelovati na susretu.
Kardinal Bozanić u uvodnom izlaganju istaknuo je kako su korizmeni susreti svećenika prilika da se progovori o knjizi Izjava i odluka Druge sinode zagrebačke nadbiskupije koja predstavlja sažetak sinodskoga hoda Zagrebačke nadbiskupije, a ne „prenošenje svega onoga što je rečeno na Sinodi.“ Kardinal je dodao kako ona pokazuje život mjesne Crkve uključen u život opće Crkve. „Crkva nam je dana, ona je datost koju trebamo razmatrati“, kazao je kardinal Bozanić.
Kardinal je dodao kako Sinoda ovime ne završava jer knjigu Sinode treba prenijeti u župne zajednice, članovima pastoralnih i ekonomskih vijeća, vjeroučiteljima, župnim suradnicima jer je ona „knjiga Božjeg naroda naše Nadbiskupije. Ona je i jedan novi izazov za naš pastoral, za ujednačavanje i usklađivanje pastorala unutar dekanata, arhiđakonata i Nadbiskupije.“
Pomoćni biskup Ivan Šaško u svojem je izlaganju govorio o crkvenosti i istaknuo kako je ovo „radni dokument življenja Sinode, življenja Crkve.“ Biskup Šaško istaknuo je važnost razlučivanja rekavši kako je potrebno „ne samo osluškivanje Duha, nego i znanje ukorijenjeno u Svetome pismu.“
„Već je puno puta primijećeno da sinodalnost može postati odviše generički pojam i slogan za sve okolnosti i teme što vodi u ispraznost i zloporabe te crkvene dragocjenosti. Pojavljuje se i odviše romantično viđenje sinodalnosti koje se svodi na zastupljenost svih skupina i vjernika u crkvi, na mogućnost raspravljanja, ali ne uzima ozbiljno i nesuglasja, sukobe u životu Crkve te jamčiti postupak vrednovanja poteškoća i konačno odlučivanja”, naglasio je biskup te nastavio kako su „moguće zbrke između sinodalnosti i demokratizacije, odnosno izjednačavanja otajstva Crkve s demokratskim zajednicama. U tome procesu neki vide namjerno reduciranje uloge nauka vjere i sastavnice božanskoga podrijetla Crkve, osobito zanemarivanje središnjosti euharistije.“
Biskup je istaknuo kako je potrebno naglasiti kako bez sinodalnosti nema života Crkve „i da u prošlosti uvijek možemo pronaći dovoljno nadahnuća i, bez obzira na razlike, dovoljno sličnosti s crkvenim okolnostima kakve su naše, osobito pazeći na nutarnje pokretače, na načela, na smisao.“
Pomoćni biskup Mijo Gorski izdvojio je dijelove sinodskih izjava i odluka koji se odnose na župno pastoralno djelovanje te naglasio kako je potrebno posvetiti se ranjivim vjernicima, onima na periferijama te naviještati Evanđelje onima koji nisu kršteni. „Veoma je važno izgrađivati župno zajedništvo“, dodao je biskup Gorski te istaknuo kako je posebna pozornost posvećena župnoj katehezi „koja bi trebala biti organizirana za sve vjernike svih životnih dobi.“
Govoreći o slavljenju sakramenata biskup Gorski naglasio je kako je važna priprava za sakramente te je govorio o naputcima uz svaki sakrament. Biskup se dotaknuo kršćanskih sprovoda te istaknuo kako je „liturgija sprovoda isključivo u mjerodavnosti svećenika.“
„Druga sinoda traži da se donesu posebne uputu o upravljanju crkvenim dobrima u Nadbiskupiji, pripremi kratki priručnik za župnike, pripreme kratki obrasci imovnika i drugi obrasci“, dodao je biskup Gorski i naglasio važnu ulogu župnih ekonomskih vijeća. Na kraju izlaganja biskup je rekao kako je pobrojao samo natuknice istaknuvši kako sve na kraju ovisi o ljudima. „Slovu treba dati duh, tj. život“, kazao je biskup Gorski i dodao kako su sve djelatnosti u službi pastorala i međusobno povezane.
Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj su svećenici imali priliku raspraviti nejasnoće i poteškoće s kojima se susreću u pastoralnom radu.
Na kraju susreta okupljenim svećenicima obratio se tajnik Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije izv. prof. dr. sc. Denis Barić koji je izložio pregled nastanka knjige Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.
Svećenicima je po završetku susreta darovana knjiga Izjave i odluke Druge sinode zagrebačke nadbiskupije, kao i Spomen-medalja XXV. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkoga nadbiskupa metropolita.

Tijekom ožujka na korizmenim susretima okupit će se svećenici svih arhiđakonata u Zagrebačkoj nadbiskupiji: 8. ožujka – Remetsko-sesvetski arhiđakonat, 9. ožujka Karlovačko-gorički arhiđakonat, 13. ožujka Turopoljski arhiđakonat te 14. ožujka Zagorski arhiđakonat.