Na panelu Migracije I. o migracijama koje su mijenjale svijet i povezanosti migracija s islamom, islamizmom te klimatskim promjenama

Pročelnik Katedre fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. Tomislav Kovač otvorio je panel Migracije I. izlaganjem na temu Migracije, islam i islamizam. Naglasio je da su migracijska gibanja današnjice globalna pojava. Istaknuvši kako tu pojavu ne treba vezati isključivo uz migracije muslimanske populacije, rekao je da niti pojam islam nije jednoznačan te da ga trebamo promatrati kroz trostru­ki vid: kao čin vjere, religiju i civilizaciju.

“Sam naslov teme mog izlaganja je vrlo znakovit. Otvara prostor za mnoge nesporazume. Kao da promatramo migracije kroz prizmu islama, a islam kroz prizmu islamizma. Migracije su globalni fenomen 21. stoljeća. Ne tiču se samo Europe, ili samo islama i muslimana”, istaknuo je doc. dr. sc. Tomislav Kovač.

Doc. dr. Kovač kazao je da mi Europejci kao kršćani imamo vrlo rimocentričan ili katolocentričan pogled na kršćanstvo. Dodao je kako si moramo osvijestiti da kršćanstvo nije samo rimokatoličanstvo i da budućnost kršćanstva neće sigurno biti u Europi.

“Iz rimocentrične perspektive, za nas su rimokatoličanstvo i Rim još uvijek centar svijeta. Kršćani jesu još uvijek statistički najbrojniji. Godine 1965. bilo je 130 milijuna manje muslimana nego li rimokatolika. Pedeset godina kasnije imamo 700 milijuna muslimana više nego rimokatolika. To je zanimljivo iz misijske perspektive Crkve – vidimo da misija Crkve daleko nadilazi naše kulturne i identitetske okvire”, zaključio je doc. dr. Kovač.

Profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, akademik Mirko Orlić, održao je izlaganje na temu Klimatske promjene i migracije. Dotaknuvši se tri ključna parametra koji su nezanemariv dio migracija diljem svijeta: temperatura, oborina i visina morske razine, izlagač je pokazao kako se podatci proizašli iz prijašnjih istraživanja i mjerenja koriste za modeliranje i izradu projekcija u 21. stoljeću.

“Ono što se dogodilo u Siriji 2015. i 2016. godine posljedica je i duge suše potaknute postepenim rastom temperature kroz desetljeća. Opadanje razine podzemnih voda uzrokovalo je unutarnje migracije sa sela u gradove. Taj događaj zajedno s političkim stanjem u državi rezultirao je vanjskim migracijama. To je primjer kako klimatske promjene već sad utječu na migracije, makar dijelom”, istaknuo je akademik Orlić.

Osim gore spomenutih stihijskih migracija, akademik se osvrnuo i na organizirane migracije. Kao primjer je naveo tri otočne skupine Kiribati, Nauru i Tuvalu u Tihom oceanu, kojima prijeti potapanje otoka zbog podizanja razine mora.

“Oni rade plan za iseljavanje. Kupuju zemlju u Australiji, Fidžiju i Novom Zelandu te planiraju kako će se i gdje iseliti. Nije mi drago da ljudi moraju odlaziti, ali ono što je impresivno je primjer organiziranih migracija”, zaključio je akademik Orlić.

Doktorand na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Splitu, Darko Rapić, mag. theol., svojim je izlaganjem ukazao na činjenicu da su migracije integralni dio čovječanstva i da trenutačni migracijski procesi nisu nikakva novost jer je čovječanstvo slične stvari proživljavalo i prije.

“Fenomen migracija i danas nastavlja oblikovati svijet. Posljednjih desetak godina migracije su drastično porasle. Prema izvješću Ujedinjenih naroda prije dvije godine u svijetu je bilo 270 milijuna međunarodnih migranata – svake godine migrira čitava Indonezija, dvije Rusije, četiri Francuske ili šezdeset osam Hrvatski”, rekao je Rapić.

Govoreći o promjeni slike svijeta, mladi je teolog naglasio da je u Sjedinjenim Američkim Državama sve više Meksikanaca, Kineza i Indijaca, dok u Europu ulazi sve više Arapa, Turaka, Sirijaca i Afrikanaca.

“Svaka migracija mijenja svijet, počevši od pojedinca koji iz bilo kojeg razloga mora napustiti svoje rodno mjesto. Kad neko područje izgubi svoje stanovništvo, ono riskira osiromašenje, dok mjesto koje prima migrante ima potencijalno bogatstvo. Svaki migrant sa sobom nosi svoju kulturu, jezik i običaje koji nalaze svoj izričaj u novoj okolini. Na taj način društvo će doživjeti promjenu u odnosu na prethodno stanje – što je mijenjanje svijeta”, zaključio je Rapić.

Panel Migracije I. održan je u sklopu Šestog hrvatskog socijalnog tjedna u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve u Zagrebu u subotu, 23. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije.