Mons. Gallagher slavio je euharistiju u zajedništvu s mjesnim biskupom mons. Franjom Komaricom, vrhbosanskim nadbiskupom metropolitom i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomom Vukšićem i banjolučkim pomoćnim biskupom mons. Markom Semrenom te uz koncelebraciju petnaestak svećenika.

Riječi dobrodošlice nadbiskupu Gallagheru, predstavniku Svetog Oca Franje, uputio je biskup Komarica. „S iskrenom radošću i zahvalnošću Bogu, Svetom Ocu i Vama osobno, izražavam Vam srdačnu dobrodošlicu na početku ovog svetog misnog slavlja u našoj katedrali Sv. Bonaventure. To činim u ime svih članova moje biskupije, ovih nazočnih – pomoćnog biskupa mons. Semrena, svećenikâ, redovnicâ i Kristovih vjernika laika – kao i svih onih nenazočnih, koji znaju za Vaš dolazak k nama i mole Boga – zajedno s nama – da on bude blagoslovljen. Prije 19 godina, ovdje je molio s nama veliki i sveti papa Ivan Pavao II. i ostavio nam veliki dragocjeni dar u osobi mladog banjolučkog vjernika laika blaženog Ivana Merza“, kazao je biskup Komarica te dodao da želi javno posvjedočiti i zamoliti nadbiskupa Gallaghera da to svjedočenje prenese Svetom Ocu, da su se trudili i trude se „biti i ostati vjerni u ispunjavanju Kristove zapovijedi praštanja, ljubavi i mirotvorstva“ te da su to prakticirali i za vrijeme rata.

„Zahvaljujući osobitoj pomoći i zaštiti Božje dobrote i milosrđa, ova se generacija domaćih katolika ni u čemu nije ogriješila o živote svojih sugrađana nekatolika, nego je mnogima ne samo oprostila nego dobro činila i još uvijek čini. To dobro znaju naši sugrađani nekatolici. Mnogi od njih iskreno žale što je 4/5 domaćih katolika – ni krivi ni dužni – brutalno protjerano iz svog rodnog grada i iz svojih župa, da se više u njih ne vrate. Mi, malobrojni preostali katolici ovoga grada i biskupije, ne posustajemo konkretnim karitativnim, odgojno-obrazovnim i drugim projektima za opće dobro našeg društva konkretno doprinositi prijeko potrebnom pomirenju u našem gradu i zemlji. Molimo Boga da se pri tome ne umorimo, nego da budemo i ubuduće ustrajni“, rekao je u svom pozdravu pastir banjolučke Crkve koji je poželio dobrodošlicu također mons. Januszu Stanisławu Błachowiaku i mons. Amauryu Medini Blancu, otpravniku poslova Apostolske nuncijature u BiH.

U homiliji nadbiskup Gallagher se osvrnuo na misni evanđeoski odlomak u kojem evanđelist Matej predstavlja prispodobu o vinogradu pojašnjavajući da Isus tom prispodobom upućuje posljednji poziv izraelskim vođama, koji planiraju njegovu smrt. „Pokušava u njima izazvati preispitivanje, obraćenje, prije negoli bude prekasno. I to čini prispodobom koja, pod velom slika i simbola, podsjeća na neke temeljne etape povijesti spasenja, odnosno na povijest vjerne i postojane Božje ljubavi prema svome narodu“, kazao je tajnik za odnose s državama te istaknuo da pripadnike kršćanske zajednice karakterizira to da prihvaćaju kraljevstvo Božje i „donose plodove“.

„Plodovi koje treba proizvesti su ponašanje koje očituje stvarno obraćenje, ozbiljnu i stalnu predanost izvršavanju volje Božje koju je objavio Isus, a koja se sažima u djelatnoj ljubavi prema bližnjemu. Dakle, nove radnike u vinogradu ne kvalificira jednostavno krsno članstvo, nego plodovi. Jedan od plodova koji odlikuje novog radnika u vinogradu jest njegovo srce otvoreno za pomirenje, što je važno za sve, a posebno za ovu zemlju koja je trpjela godine rata. Nije lako govoriti o pomirenju s onima koji su trpjeli jer ima je netko poginuo: dijete, muž, majka; nije lako govoriti o pomirenju onima koji su do kraja života osakaćeni ljudskom zloćom. Ipak, odgovor na sva zla svijeta leži upravo u jednoj jednostavnoj riječi: pomirenje. Pomirenje koje se rađa iz oprosta: ‘Rješenje za podjele, kako nas je učio papa Franjo, nije u tome da se nekome suprotstavimo, jer nesloga rađa još više nesloge. Pravi lijek počinje molitvom Bogu za mir, za pomirenje, za jedinstvo“, kazao je nadbiskup Gallagher.

„Večeras mislimo prije svega na mlade ljude ove zemlje i, posebno, na mlade Ukrajince, ‘našu braću i sestre koji su ugnjetavani bombama i strahom’, i na mnoge druge dijelove svijeta koji rade na ostvarenju snova mira. Mladi, koji su budućnost ove zemlje, ove Crkve, cijelog svijeta, graditelji su mostova pomirenja, i zato pozvani, potpomognuti civilnom i crkvenom vlašću, da se ne obeshrabruju i da umnažaju inicijative za stvaranje ozračja pomirenja, susreta i mira. To je način da se promijeni lice ovog društva, kako je rekao sveti slavenski Papa: ‘Kako bi građansko društvo poprimilo pravi ljudski izgled i kako bi se svi s pouzdanjem mogli suočavati s budućnošću, potrebno je obnoviti čovjeka iznutra, liječeći rane i radeći na istinskom čišćenju pamćenja preko međusobnog oprosta. Naime, u dubinama srca nalazi se korijen svakoga dobra i, nažalost, svakoga zla (usp. Mk 7, 21-23). Tamo se mora dogoditi promjena, što će omogućiti obnovu društvenog tkiva i uspostavu međuljudskih odnosa otvorenih za suradnju svih životnih snaga zemlje’. Molimo da nas u ovom dragocjenom djelu izgradnje odnosa bratstva i razumijevanja svakodnevno prati Gospa, ‘vinograd’ kojeg je Bog ljubio i obrađivao beskrajnom pažnjom i dao mu plodove koje je On očekivao, uz zagovor sv. Bonaventure i bl. Ivana Merza, zaštitnika ove biskupije“; poručio je nadbiskup Gallagher.

Na misi su sudjelovale i redovnice te drugi vjernici.

Tijekom susreta s biskupima i svećenicima nadbiskup Gallagher imao je prigodu upoznati se s poviješću Banjolučke biskupije te posebno s trenutačnim stanjem u ovoj mjesnoj Crkvi.