Poseban dojam na mons. Hranića ostavili su susret Pape s mladima na Trgu bana Jelačića i susret u Hrvatskome narodnom kazalištu. „Bio sam tada pomoćni biskup, nikakvu posebnu službu nisam imao, tretirali su nas kao VIP goste tako da sam mirno i opušteno sve promatrao. Kao VIP goste su nas vozili s događaja na događaj tako da na sve stignemo i zbog te opuštenosti kojom sam mogao pratiti taj pohod ostao mi je čitav u lijepom sjećanju“, kazao je nadbiskup.

Pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj održan je u povodu Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, stoga se nadbiskup Hranić dotaknuo poruka Svetoga Oca katoličkim obiteljima. Nadbiskup je spomenuo da je Benedikt XVI. na misi na Hipodromu rekao da je u današnjem društvu hitno potrebna nazočnost uzornih kršćanskih obitelji. Papa je istaknuo da katolička obitelj koja nastoji živjeti sakramentalnu ženidbu i koja nastoji živjeti bračne i obiteljske vrednote sama po sebi svojom prisutnošću i svojim svjedočanstvom evangelizira. Sveti Otac je snažno naglasio evangelizacijsku dimenziju, a u ovoj kulturi i društvenom ambijentu u kojem živimo, i misionarsku ulogu katoličkih obitelji. Mons. Hranića posebno se dojmilo kada je Sveti Otac kazao da je došao u Hrvatsku kako bi nas ohrabrio. Uz molitvu Kraljice neba Papa je rekao: „Danas sam ovdje da vas učvrstim u vjeri; i to je taj dar koji vam nosim: Petrovu vjeru, vjeru Crkve! Ali istodobno, vi darujete meni tu istu vjeru, obogaćenu svojim iskustvom, radostima i trpljenjima. Napose mi darujete svoju vjeru življenu u obitelji, da bih je očuvao u baštini sveopće Crkve“.

„To su mi bile snažne misli! Papa je govorio da svjedočanstvo života katoličke obitelji i hrabrost plivati protiv struje u ambijentu unutar kojeg živimo ima snažnu evangelizacijsku dimenziju i kako je to ohrabrenje tolikima koji se trude i koji uočavaju ljepotu bračnog i obiteljskog života i da oni koji žive te vrednote doista postaju ohrabrenje i poticaj drugima“, kazao je mons. Hranić.

Podsjetio je da je Benedikt XVI. posvijestio potrebu mijenjanje klime, da obitelj treba voditi računa o ozračju unutar kojega živi, da obitelj ima i društvenu dimenziju, da katoličke obitelji trebaju pridonositi stvaranju ozračja u društvu, mijenjati ozračje u društvu, utjecati na zakonodavstvo o braku i obitelji.

Aktualizirajući Papine poruke katoličkim obiteljima, nadbiskup Hranić zaključio je da je Crkva u Hrvatskoj uvelike sazrela i da joj je jasno da je pozvana pratiti obitelj korak po korak, da joj treba prići i prihvatiti je tamo gdje se ona nalazi, da se ne može očekivati da sve bude idealno i savršeno i da ju treba pratiti na putu dozrijevanja. Crkva je pozvana pratiti obitelj i biti joj blizu, a obiteljima nije lako. Vidimo s kolikim se izazovima susreću, supružnici se prvo trebaju prilagoditi jedno drugome, dolaze djeca, gospodarske prilike su takve kakve jesu, nesigurne su plaće, sjećamo se drame s kreditima u švicarskim francima. Snažna je ne samo sekularizacija, nego sekularizam koji želi oslabiti obitelj kao instituciju. Osim toga stvorena je klima da je biti vjeran bračnom drugu, s njim rađati djecu, imati troje-četvero djece s jednim bračnim drugom pomalo natražno i konzervativno. Suočavamo se i s iseljavanjem. Ljudi odlaze i jer imamo nesređeno društvo, ne funkcionira uvijek pravna država, imamo previše korupcije u društvu. Danas obitelj i bračni drugovi moraju plivati protiv struje, primijetio je mons. Hranić.

Govoreći o obiteljskom pastoralu, kazao je da je želja imati puno obiteljskih zajednica u župama i raditi s njima, „ali svjesni smo da ljudi koji su izloženi svakodnevnim brigama i obavezama često moraju gotovo krasti malo vremena za sebe i da nije lako odvojiti vrijeme“.

No, u novom ozračju stvorenom u Hrvatskoj, mons. Hranić pohvalio je rad udruga civilnoga društva. „Koliko god mi biskupi mislimo da bi se moglo bolje, umjerenije i slično, ja im čestitam“, rekao je nadbiskup posebno istaknuvši uspjeh referenduma o ustavnoj definiciji braka. Spomenuo je i Hod za živo: „Prva javna masovnija događanja nakon popuštanja trećeg vala epidemije su Hod za život. Koliko se tu ljudi pojavljuje, mladih obitelji s djecom, mama, trudnica i svjedoče ne samo o nepovredivosti života od začeća do naravne smrti i o dostojanstvu života i svake ljudske osobe nego govore prije svega o ljepoti bračnoga i obiteljskog života“.

Nadbiskup Hranić osvrnuo se i na susret 30.000 mladih s Papom na glavnom zagrebačkom Trgu kada su na koljenima i u veličanstvenoj tišini sudjelovali u klanjanju pred Presvetim. Jedna od poruka Pape je važnost kršćanskog odgoja kojega djeca primaju u obitelji i gdje obitelji prate i potvrđuju ono što Crkva naviješta. Papa je na Trgu istaknuo da prepoznaje u mladosti upravo plod kršćanskog odgoja koji se ostvaruje u obitelji, rekao je mons. Hranić i naveo zanimljiv podatak da sociološka istraživanja provedena u Hrvatskoj pokazuju da kad je u pitanju odnos prema kršćanskim vrednotama, poznavanje sadržaja kršćanske vjere, usvajanje kršćanskih stavova da je to snažnije prisutno kod mladih generacija nego kod starijih. „Mi vidimo na različite načine kako su ljudi gladni i žedni Boga i kako ga traže. Puno truda smo uložili u školski vjeronauk, ali svi ističemo da je era župne kateheze i da moramo puno uložiti u njenu obnovu, u stvaranje programa za formaciji kateheta, da župnici trebaju biti prvi katehete. U pastoralnom, evangelizacijskom radu nikada nema revolucionarnih skokova, nego postoji tiha evolucija. Mi možemo u danim momentima prepoznati plodove tog pozitivnog razvoja koji se događa i kod naših mladih“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je jedan od tih momenata i molitveno bdjenje sa Svetim Ocem u kojem su mladi sudjelovali u molitvi i da je ona tišina potvrdila da oni razumiju što je Presveti Oltarski Sakrament.

„Ne bez razloga je Papa je kasnije kao jedan od najupečatljivijih, najsnažnijih momenata toga apostolskog pohoda spominjao upravo taj trenutak snažne, glasne tišine na Jelačićevom trgu u Zagrebu“, primijetio je mons. Hranić.

Nadbiskup je prokomentirao i susret Benedikta XVI. s predstavnicima civilnog društva, političkog, akademskog, kulturnog i gospodarskog života, s Diplomatskim zborom i s vjerskim čelnicima u Hrvatskome narodnom kazalištu kada je Sveti Otac u središte svoga promišljanja stavio savjest.

Mons. Hranić podsjetio je da je Papa rekao da je savjest transverzalna tema koja prekriva sva područja ljudske djelatnosti i da je upravo savjest glas univerzalnosti i glas Božji koji pokriva svako ljudsko biće, svako ljudsko srce i sva područja ljudskoga djelovanja. Istaknuo je da je savjest vrhovna norma djelovanja, ali savjest mora biti oblikovana, otvorena prema istini, prema dobru i zato savjest valja odgajati. Spomenuo je da je Papa Crkvi dao zadaću odgoja savjesti, da Crkva odgaja savjest kroz evangelizacijsko djelovanje, kroz prisutnost u javnosti, kroz zauzimanje za vrednote, za određene stavove. Savjest po svojoj naravi teži prema idealu istine, dobrote, ljepote i tu se savjest nužno mora otvarati univerzalnim transcendentalnim vrijednostima, kazao je nadbiskup. Posebno snažan dojam na mons. Hranića ostavila je činjenica da je u HNK bila Hrvatska u malom, najpoznatiji ljudi iz područja kulture, znanosti, umjetnosti, sporta, politike, gospodarstva, diplomatski zbor, crkveni ljudi.

Nadbiskup se osvrnuo i na Večernju s hrvatskim biskupima, svećenstvom i redovništvom u zagrebačkoj katedrali kojima je Sveti Otac poručio: „Ljubljena Crkvo u Hrvata, preuzmi ponizno i smjelo zadaću da budeš moralna savjest društva, ‘sol zemlje’ i ‘svjetlo svijeta’ (usp. Mt 5,13-14). Budi uvijek vjerna Kristu i njegovu Evanđelju, u društvu koje nastoji relativizirati i sekularizirati sve slojeve života. Budi boravište radosti u vjeri i nadi“.

Sveti Otac se pomolio na grobu bl. Alojzija Stepinca, a u nagovoru je podsjetio na Stepinčeve riječi izrečene u propovijedi na svetkovinu sv. Petra i Pavla 1943. godine: „Jedno od najvećih zala našega vremena jest osrednjost u pitanjima vjere. Nemojmo si umišljati… Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to mora očitovati na svim područjima našega života“.