Nadbiskup Križić na svetkovinu Bogojavljenja predvodio misu u splitskoj katedrali
FOTO: Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije // svetkovina bogojavljenja u splitskoj prvostolnici
Split (IKA)
Splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić predvodio je na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, svečano euharistijsko slavlje u splitskoj prvostolnici, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.
U koncelebraciji bili su kanonik prvostolnog kaptola don Marko Ćubelić i nadbiskupov tajnik don Renato Pudar. Nakon navještaja evanđelja kapelnik splitske prvostolnice don Šime Marović navijestio je, po drevnom običaju Crkve, tijek liturgijske godine kojoj je središte Vazmeno otajstvo.
Nadbiskup Križić je u propovijedi govorio o svetkovini Bogojavljenja kao otajstvu u kojem se Bog objavljuje cijelom svijetu, a ne samo jednom narodu, istaknuvši kako Bog ne ostaje skriven, nego želi biti pronađen. Naglasio je da Bog uvijek daje znakove onima koji ga iskreno traže te da „Bog nikada ne prestaje tražiti čovjeka, ali želi da i čovjek traži Boga“. Zvijezda koja je vodila mudrace, rekao je, znak je Božje inicijative i Božjeg svjetla koje ne prestaje obasjavati put čovjekova života.
Govoreći o mudracima s Istoka, mons. Križić istaknuo je da oni nisu bili ni kraljevi ni pripadnici Izabranog naroda, nego ljudi traženja koji su bili spremni napustiti sigurnost i krenuti na put. Naglasio je da „znak sam po sebi ne znači ništa ako se čovjek na njega ne odazove“ jer su mudraci mogli ostati u svojim domovima, ali su odlučili riskirati i krenuti. U tome se vidi snažna poruka za današnje vjernike jer Bog i danas daje poticaje, ali traži otvoreno srce i spremnost na korak vjere.
Nadbiskup je zatim govorio o Herodu i vjerskim poglavarima u Jeruzalemu, istaknuvši da oni nisu bili nevjernici, nego ljudi koji su znali Pisma, ali nisu krenuli. Upozorio je da „nije dovoljno znati gdje se Bog rađa, ako se ne želi poći k njemu“, jer se Boga ne može upoznati bez trajnog traženja. Naglasio je kako je opasno uvjerenje da Boga već poznajemo jer tada čovjek prestaje tražiti i polako gubi i ono malo vjere što ima.
Govoreći o Herodu, mons. Križić istaknuo je kako on nije bio ateist, nego čovjek kojem Bog nije bio na prvome mjestu. Zaokupljen vlastitom moći i strahom za položaj, Herod je izgubio unutarnju slobodu, dok su mudraci, koji nisu tražili vlast ni priznanje, ostali slobodni i ponizni. U tom je kontekstu poručio da „Bog ne može biti dodatak našem životu, nego njegov temelj“, pozvavši vjernike da se zapitaju što u njihovu srcu ima prednost pred Bogom.
Osvrnuvši se na darove koje su mudraci prinijeli Isusu, propovjednik je istaknuo kako Bog ne traži materijalne darove, nego čovjekovo srce. Naglasio je da „Bog ne traži ono što imamo, nego ono što jesmo“ te da su vjera, nada i ljubav najvrjedniji darovi koje čovjek može prinijeti Kristu. „Susret s Bogom uvijek mijenja čovjeka jer onaj tko doista susretne Krista više ne može ići istim putem kao prije“, rekao je.
Zaključno je poručio da Bogojavljenje poziva vjernike da, poput mudraca, ne ostanu na znakovima, nego da dođu do osobnog susreta s Kristom. Potaknuo je da svaki vjernik slijedi zvijezdu koju mu Bog stavlja u srce te da nakon susreta s Kristom postane svjetlo drugima jer „onaj tko je susreo Boga ne može zadržati svjetlo samo za sebe“.
Liturgijsko pjevanje predvodio je prvostolni mješoviti zbor sv. Dujma pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, a uz orguljašku pratnja Mirka Jankova, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.








