„Crkva sv. Šime stoljetno je hodočasničko mjesto za vjernike Zadra i cijele Zadarske nadbiskupije. Ona privlači svojom kulturnom i umjetničkom baštinom“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši dragocjenost škrinje sv. Šime koja je i hrvatski spomenik kulture nulte kategorije. Škrinju, pozlaćeni relikvijar 1380. dala je izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta Kotromanić, žena kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića. Za izradu škrinje teške 355 kg, dimenzija 127 x 192 x 62 cm, kraljica Elizabeta na raspolaganje je stavila 250 kilograma srebra.

Podsjetivši na misao sv. Ivana Pavla II. kako „vjera stvara kulturu i od kulture živi“, nadbiskup je istaknuo da je škrinja sv. Šime najvrjednije djelo hrvatske srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u europskim razmjerima. Izradio ju je majstor Franjo iz Milana. Do dolaska u crkvu Sv. Šime, nekadašnju crkvu sv. Stjepana, tijelo sv. Šime više od tri stoljeća nalazilo se u crkvi Sv. Marije Velike, na istočnoj strani današnje tržnice u Zadru. Na škrinji su ukucani prizori važnih događaja iz života Zadra u prošlosti, s detaljima gradskih zidina, lađa sa zastavama, broda u oluji, ljudi u nošnjama.

„S blagdanom našeg nebeskog pokrovitelja povezana su stoljeća vjernosti naših ljudi Bogu, Crkvi, Papi i svom narodu. Tako se blagdan sv. Šime poklapa i s datumom smrti kraljice Jelene Slavne i s krunidbom kralja Dmitra Zvonimira“, podsjetio je mons. Puljić, istaknuvši da njenu osobnost potvrđuju i riječi na nadgrobnoj ploči u crkvi na Gospinu otoku u Solinu: „Ovo je ona koja je za života bila majka kraljevstva, a onda postala majkom sirota i zaštitnicom udovica“. Hrvatska kraljica Jelena preminula je u Solinu 8. listopada 976. Bila je žena kralja Mihajla Krešimira II., rodom iz zadarske obitelji Madijevaca. Bila je vrlo omiljena u narodu te su je zvali Jelenom Slavnom, rekao je mons. Puljić. „Upravo iz crkve u Solinu gdje počivaju kosti naše kraljice, Jelene Slavne, u rujnu 1976. krenulo je „hrvatsko hodočašće“, koje je nakon devet godina, 1984., završilo nacionalnim euharistijskim kongresom u Mariji Bistrici.

Na blagdan sv. Šime spominjemo se i krunidbe kralja Zvonimira koja je bila 8. listopada 1075. Tada je Papin izaslanik Gebizon predao novom hrvatskom kralju mač, žezlo i krunu te papinsku zastavu kao znak njegove vjernosti i podložnosti Papi. Zvonimir je učinio zavjernicu koju je potvrdio svojom prisegom: „Ja, Dmitar Zvonimir, s Božjom pomoći i darom Apostolske stolice, bit ću vazda vjeran sv. Petru. Gajit ću pravdu, branit ću crkve, štititi siromahe, udovice i siročad. Priječit ću nedopuštene brakove i protiviti se prodaji ljudi. Tako mi Bog pomogao“, podsjetio je mons. Puljić.

Nadbiskup je podsjetio kako je na blagdan sv. Šime Hrvatski sabor jednoglasno donio povijesnu Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s bivšom državom Jugoslavijom. „Nakon demokratskih izbora, 30. svibnja 1990., kada se 93,24% žitelja opredijelilo za samostalnu i neovisnu državu, Sabor je donio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, 8. listopada 1991., pa se današnji dan obilježavao kao Dan neovisnosti, a od ove godine kao Dan Sabora“, rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da je uz spomen događaja iz hrvatske narodne prošlosti, mjesec listopad bogat i liturgijskim sadržajima.

Dan prije blagdana sv. Šime, 7. listopada, slavi se blagdan Gospe od Ružarija. „Naši branitelji s krunicom u ruci i oko vrata borili su se protiv zla, mržnje i uništavanja. Stoga su hrvatski vojnici i redarstvenici po 30. put hodočastili u naše nacionalno Gospino svetište u Mariju Bistricu, u zahvalnosti Gospi za sve što je učinila za nas“, rekao je mons. Puljić.

U kontekstu činjenice da je evanđelist Luka zapisao za Šimuna njegovu životnu dob, bio je starac, nadbiskup je potaknuo na poštovanje starijih osoba. Prošle godine papa Franjo ustanovio je Svjetski dan djedova i baka. „Mladima je potrebno omogućiti druženje sa starima, jer „starost je dar zrelosti i mudrosti“. Nažalost, suvremeno društvo obilježeno je „kulturom odbacivanja“, a stariji su gurnuti u stranu i trpe zbog toga. Papa ističe kako ne smijemo „marginalizirati starije osobe“, pa poziva obitelji neka omoguće djeci da se „druže s bakama i djedovima“ i neka ih „ne zanemare ako žive u staračkom domu“ rekao je mons. Puljić, poručivši: „Zahvalni smo Božjoj Providnosti za sve što su Marija i Šime učinili gradu Zadru i nadbiskupiji tijekom minulih stoljeća.

Zahvalni smo našim precima, posebice našim kraljevima poput Jelene Slavne i Dmitra Zvonimira, što su vjeru pretvorili u djela, pa ih se i danas s ponosom i zahvalnošću sjećamo. Oni nisu živjeli privatnu vjeru, nego su vjeru javno posvjedočili djelima. Upućujemo našem nebeskom zaštitniku Šimi molitvu za odgovorne u našoj zemlji da svojom brigom za opće dobro potiču duhovni i materijalni napredak Domovine.

U molitve Gospi i sv. Šimi preporučujemo djecu i mlade, iznemogle i stare, očeve i majke, da budu vjerni u ljubavi, postojani u molitvi i gorljivi u dobrotvornosti“, poručio je nadbiskup Puljić.