Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu započeo je međunarodni dvodnevni znanstveni simpozij posvećen teološkom i ekumenskom značenju Nicejskog koncila. Simpozij je otvoren potpisivanjem Zajedničke izjave u povodu 1700. obljetnice Nicejskog sabora koju su potpisali vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić te arhiepiskop sarajevsko-srebrenički i mitropolit dabrobosanski Hrizostom.
Zajednička izjava, sastavljena u tri dijela, podsjeća na povijesnu važnost Nicejskog sabora iz 325. godine, koji je označio početak nove epohe u životu Crkve i potvrdio temeljno učenje o božanstvu Isusa Krista. U tekstu se naglašava da su Oci Niceje, nadahnuti Duhom Svetim, „odredili mjerilo osnovne kršćanske pravovjernosti“ i pokazali put sabornosti i univerzalnosti Crkve.
Autori izjave upozoravaju da današnja Europa, zaboravljajući svoje kršćanske korijene, riskira duhovnu prazninu i moralnu ravnodušnost. „Jubilej 1700 godina Nicejskog sabora treba nas opomenuti i potaknuti da se ponovno okrenemo vjeri u Krista Isusa, u Njegova Oca darovatelja svih dobara i Duha Svetoga koji oživljuje i uzdiže“, navodi se u tekstu. Dokument završava pozivom na obnovu kršćanskih vrijednosti i svjedočenje vjere kroz brigu za svakog čovjeka.
Moderator simpozija dr. vlč. Ljubo Zadrić u uvodu je istaknuo da dvodnevni program, 5. i 6. studenoga, „nudi prostor slušanja, razmišljanja i razgovora o vjeri – onoj življenoj i onoj ispovijedanoj“. Skupu su, uz dvojicu metropolita, nazočili predstavnici Katoličke i Pravoslavne Crkve, svećenici, redovnici, bogoslovi i brojni znanstvenici.
Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta dr. vlč. Mario Bernadić zahvalio je dvojici mitropolita na zajedničkoj inicijativi te podsjetio da je prvi simpozij na istu temu održan u lipnju u Foči u organizaciji Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta „Sveti Vasilije Ostroški“. „Ova obljetnica potaknula nas je da još tješnje surađujemo kao kršćanski fakulteti. Kad više ne znaš kuda ideš, sjeti se odakle si krenuo“, rekao je Bernadić.
Metropolit Hrizostom u svom je obraćanju upozorio na suvremene pokušaje osporavanja božanskog identiteta Krista. „Vrlo je važno da ne stanemo s ovim susretom, već da nastavimo razgovarati o svemu što nam je zajedničko, ali i o onome što nas razlikuje“, rekao je.
Nadbiskup Vukšić u svom je govoru istaknuo da Nicejski koncil ostaje trajni poziv na očuvanje jedinstva vjere i da je primjer današnje suradnje između Katoličke i Pravoslavne Crkve u BiH „lijep znak nade i povjerenja“. Podsjetio je kako će 2025. godine svi kršćani slaviti Uskrs istoga dana, što je, kako je rekao, „znakovit poziv da se učini korak bliže prema punom zajedništvu“.
Govoreći o značenju koncila, Vukšić je naglasio da je Niceja imala ključnu ulogu u potvrdi božanstva Isusa Krista i jedinstva Crkve te dodao da taj događaj „nije samo povijesni spomenik, nego kompas koji i danas pokazuje smjer prema vidljivom jedinstvu kršćana“.
U nastavku programa održana su tri predavanja: prof. dr. sc. Milenko Krešić govorio je o temi „Car Konstantin: Arijeva kontroverza i Nicejski koncil prije, za vrijeme i poslije“, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kalem o „Razvoju dogme u svjetlu Nicejskog sabora“, a izv. prof. dr. sc. Anto Barišić o „Prodoru filozofskog pojmovlja u jezik vjere“.
Simpozij u Sarajevu nastavak je znanstvenog skupa „Niceja – susret Jeruzalema i Atene“, održanog u lipnju u Foči, koji je također bio posvećen obilježavanju 1700. obljetnice Nicejskog koncila i promicanju katoličko-pravoslavnog dijaloga.