Nadbiskup Uzinić gostovao u emisiji „Susret u dijalogu“ Hrvatskoga radija
Foto: Eva Leš // mons. Mate Uzinić
Rijeka (IKA)
Riječki nadbiskup i metropolit Mate Uzinić gostovao je u ponedjeljak 9. rujna u emisiji „Susret u dijalogu“ Hrvatskoga radija, koju je uredila i vodila Blaženka Jančić.
Nadbiskup Uzinić govorio je o međureligijskom i dijalogu sa suvremenim društvom, o rodnim studijima, migrantima i siromašnima te o financijskoj situaciji Riječke nadbiskupije.
Govoreći o međureligijskom dijalogu, rekao je da je za dijalog potrebno pronaći sugovornike te je podsjetio na susret pape Franje i velikog imama Ahmeda Al-Tayyeba. Istaknuo je da ima nade te da je dijalog moguć i nužan, ne samo u vjerskim, nego i u društvenim zajednicama. „Važno je da mi kršćani budemo predvodnici dijaloga donoseći tako svijetu mir“, kazao je.
Dodao je da je utjecaj politike na religiju nešto što je trajna opasnost te je podsjetio u tom kontekstu na Isusovo upozorenje učenicima vezano uz politiku toga vremena. Istaknuo je opasnost da se smisao vjere zbog politiziranja izgubi, a vjera postane službenica politike.
Riječki nadbiskup izdvojio je nastojanja Hrvatske biskupske konferencije u stvaranju zdravog dijaloga. „Strukture postoje, međutim, konkretan dijalog se treba ostvarivati na nekim nižim razinama“, dodao je te spomenuo da Riječka nadbiskupija jednom mjesečno organizira susrete tijekom kojih iz različitih perspektiva nastoje dijalogizirati. „Nažalost, u javnosti se ne stječe takav dojam, nego se često čini da smo mi ukopani u nekakve svoje pozicije i da smo mi protiv njih“, rekao je.
Govoreći o dijalogu Crkve sa suvremenim društvom, naglasio je da je dovoljno pogledati kako papa Franjo vodi Crkvu dodavši da je potrebno slijediti njegov način odnosa prema svijetu. Osvrćući se na kritike koje su upućene njemu osobno, mons. Uzinić je kazao da mu nije lako pročitati ili čuti negativne komentare i „etikete“, ali smatra da je potrebno uvijek govoriti iskreno. Poručio je da je njegova zadaća slušati i usmjeravati vjernike, a ne ići onim smjerom kojim drugi žele da ide. „Ja trebam ići samo u onom smjeru u kojem ja osobno mislim da me želi Krist, da me želi Crkva koja me postavila na ovu službu“, rekao je.
Na pitanje o rodnim studijima, nadbiskup se prisjetio izjave pape Franje koji kaže da je rodna ideologija ideologija koja želi dokinuti razlike između muškarca i žene te tako napada ljudskost kao takvu. Osvrnuo se i na Deklaraciju Dignitas infinita Dikasterija za nauk vjere. Kazao je da Crkva može iznijeti svoj stav o konkretnoj temi, ali da to ne bi trebalo utjecati na one koji donose odluke.
Govoreći o izjavi koju je Komisija Iustitia et pax dala o spomenutoj temi, izdvojio je neke elemente te dodao da smatra kako nije moguće staviti znak jednakosti između rodne ideologije i rodnih studija, ali niti između rodne teorije i rodne ideologije. „Mislim da mi olako padamo pod utjecaj različitih teorija zavjera. Ne mogu reći da nema onih koji zloupotrebljavaju terminologiju roda i da je pokušavaju staviti u službu nekih svojih interesa. (…) Sigurno toga ima, ali se ne može i ne smijemo generalizirati. Moramo, umjesto toga, tražiti putove dijaloga“, rekao je nadbiskup Uzinić.
Kazao je da „mi nismo vlasnici istine“ dodajući da je antropologija mijenjana i u povijesti. „Ono što mi moramo napraviti je upravo na tragu ove izjave Iustitia et pax. Moramo odlučiti da ne možemo staviti znak jednakosti između rodne teorije i rodne ideologije. Ako to ne napravimo, nema dijaloga“, poručio je. Istaknuo je da bi se i katolički fakulteti, u svjetlu kršćanske antropologije, trebali baviti pitanjem roda.
Glede pitanja migranata i siromašnih, mons. Uzinić rekao je da se Crkva uvijek brinula za one koji su potrebiti, ali je problem što ponekad Crkva nije njihov glas. Osvrćući se na temu stranih radnika, kazao je da bi u njima trebalo prepoznati Isusa Krista te primijeniti model kakav je primijenjen na ukrajinske izbjeglice.
Govoreći o evangelizaciji i duhovnosti u Hrvatskoj, primijetio je dva tipa nezdrave duhovnosti: autoreferentna duhovnost gdje je osoba previše okrenuta prema sebi, a nije dovoljno otvorena prema drugima, te ispolitizirana duhovnost gdje određene skupine svoju duhovnost pretvaraju u političke projekte. Dodao je da smatra da bi trebalo raditi na edukaciji vjernika, osobito kad je riječ o civilnim udrugama.
Na kraju emisije osvrnuo se na financijsku situaciju u Riječkoj nadbiskupiji rekavši da trenutno više troše, nego što zarađuju dodajući da to nije dobro.