Na početku slavlja okupljene je pozdravio župnik i bolnički kapelan fra Eugen Pavlek uz podsjetnik da je najveća riječka crkva Gospe Lurdske u obnovi stoga se ovo slavlje odvijalo u njezinoj kripti. Nadbiskup Uzinić u propovijedi je istaknuo kako Crkva na Svjetski dan bolesnika ne promatra samo bolest kao temu, nego bolesnika kao osobu. Govoreći o prvom dijelu Papine poruke za Svjetski dan bolesnika, nadbiskup je podsjetio na Papine riječi o „kulturi brzine, neposrednosti i žurbe“ te „kulturi odbacivanja i ravnodušnosti“. U takvom kontekstu posebno odzvanja detalj iz evanđeoske prispodobe: Samarijanac ranjenome daje prije svega svoje vrijeme.

Pojasnio je da Papa u poruci ističe dimenziju zajedništva u skrbi za bolesne. Samarijanac, naime, u brigu za ranjenoga uključuje i gostioničara, čime pokazuje da ta briga nije djelo pojedinca, nego zajednice. „Pozvani smo ući u jedno ‘mi’ koje je jače od zbroja malih pojedinaca“, poručio je nadbiskup. Briga za bolesnike, istaknuo je, uključuje obitelj, susjede, prijatelje, zdravstvene djelatnike, njegovatelje, volontere, bolničke kapelane i župne zajednice. U tom je duhu, zajedno s Papom, izrekao i zahvalu svim liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, terapeutima i njegovateljima, čije je služenje često skriveno, iscrpljujuće i emocionalno zahtjevno.

Govoreći o dostojanstvu bolesnika, nadbiskup je istaknuo da bolest ne oduzima čovjeku vrijednost i dostojanstvo. Podsjetio je na iskustva riječkog hospicija te bolničkih odjela na kojima se osobito snažno očituje dragocjenost svakog ljudskog života. Upozorio je i na potrebu duhovne snage onih koji skrbe o bolesnicima kako ne bi izgorjeli ili otvrdnuli, istaknuvši da sve mora biti nošeno susretom s Kristom.

Na kraju je podsjetio na primjer sv. Franje Asiškoga koji je u susretu s gubavcima otkrio „slatku radost ljubavi“, kao i na Blaženu Djevicu Mariju koja se u Lurdu osobito približila bolesnima. „Marija ne obećava čaroliju. Ona nudi ono što je najdublji lijek protiv beznađa: blizinu. Majka koja stoji pod križem uči Crkvu kako biti uz ranjene“, zaključio je nadbiskup Uzinić. Na misi su bili bolesni i nemoćni, članovi njihovih obitelji, zdravstveni djelatnici te svi koji skrbe o oboljelima. Tijekom mise mnogi su pristupili sakramentu bolesničkog pomazanja, objavljeno je na mrežnoj stranici Riječke nadbiskupije.