Nadbiskup Vukšić predvodio misu na svetkovinu Bezgrješnoga začeća BDM, suzaštitnice Vrhbosanske nadbiskupije

Koncelebrirala su 22 svećenika među kojima: otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić i postulator kauze za proglašenje blaženim sl. Božjega nadbiskupa Stadlera mons. Pavo Jurišić.

Na ovu Marijinu svetkovinu Provincija Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Služavki Malog Isusa sa sjedištem u Sarajevu proslavila je nebesku zaštitnicu pa je na misnom slavlju sudjelovao veći broj sestara Služavki Malog Isusa na čelu s vrhovnom glavaricom s. M. Marijom Banić i suradnicima te s provincijskom glavaricom s. M. Anom Marijom Kesten. Pridružile su im se redovnice drugih kongregacija: Školske sestre franjevke Krista Kralja Bosansko-hrvatske provincije Prečistog srca Marijina predvođene provincijskom predstojnicom s. M. Željkom Dramac, sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog Provincije Majke Divne predvođene provincijalnom poglavaricom s. M. Vinkom Bilješko, zatim sestre Kćeri Božje ljubavi i Klanjateljice Krvi Kristove.

Tom misom ujedno je obilježen spomendan preminuća prvog vrhbosanskog nadbiskupa sluge Božjega Josipa Stadlera, utemeljitelja sestara Služavki Malog Isusa, kojega je Gospodin pozvao k sebi upravo na ovu Marijinu svetkovinu 1918. godine.

Tijekom mise asistirali su bogoslovi Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa i Nadbiskupijskoga misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater predvođeni vlč. Ivanom Rakom, a liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor Josip Stadler pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

Uvodeći u misno slavlje nadbiskup Vukšić pozdravio je kardinala Puljića, mons. Amauryja, braću svećenike i vjernike te osobito nazočne redovnice Družbe Služavki Malog Isusa koje su se okupile na proslavi blagdana nebeske zaštitnice svoje Provincije. Potaknuo je okupljene na molitvu Blaženoj Djevici Mariji da po njezinom zagovoru „oprosti sve naše slabosti, da nas vodi putem obraćenja i svetosti, kako bismo, poput Blažene Djevice Marije, ovome svijetu na svoj misionarski način darivali Isusa radi obraćenja i posvećenja sve braće i sestara.“

U propovijedi nadbiskup Vukšić podsjetio je da se na ovu svetkovinu na svim euharistijskim slavljima naviješta odlomak iz Knjige postanka (Post 3,9-15.20), čiji je osnovni sadržaj i radosna poruka da čovjek nije napušten od Boga ni nakon njegova grešnog pada. Istaknuo je da se, nakon što je Adam pristao na ponudu Zloga te posrnuo pred napašću da on i njegova žena pokušaju biti ‘kao bogovi koji razlučuju dobro i zlo’ (Post 3,5) i time prekršio Božju zapovijed, Bog, prema ovom izvještaju iz Knjige postanka, u svom milosrđu zanima za čovjeka, traži ga, poziva ga i na tajnovit način objavljuje čovjeku buduću pobjedu nad zlom i izbavljenje iz njegova pada. Naglasio je da je stoga taj odlomak knjige Postanka nazvan ‘Protoevanđelje’ jer je prvi navještaj Mesije otkupitelja kao i da u tom odlomku kršćanska zajednica vidi navještaj ‘novog Adama’ koji svojom poslušnošću ‘sve do smrti […] na križu’ (Fil 2,8) preobilno ispravlja Adamov neposluh. Podsjetio je da već u svom pismu zajednici kršćana u gradu Korintu apostol Pavao o Kristu piše kao o novom Adamu ističući da, „kao što u Adamu svi umiru, tako će i u Kristu svi biti oživljeni.“

Također, podsjetio je vrhbosanski nadbiskup, i u Poslanici kršćanima Rima isti apostol objašnjava Isusovo djelo ispravljanja neposluha prvog Adama i tumači što znači da će u Kristu svi biti oživljeni. Osvrnuo se potom na riječi blaženog Pija IX. objavljene u apostolskom pismu Ineffabilis Deus (Neizrecivi Bog) iz 1854. prema kojima Crkva svetkovinom Bezgrešnoga začeća ispovijeda vjeru „da je blažena djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milost i povlastici svemogućega Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Spasitelja ljudskoga roda, bila očuvana neokaljanom od svake ljage izvornoga grijeha.” Kazao je da se Crkva, u dugom procesu sazrijevanja vjere u bezgrešno začeće, redovito vraćala upravo tekstu ‘Protoevanđelja’, razmatrala ga i tumačila te da su crkveni pisci – kao što je to naveo Pio IX. u svom apostolskom pismu – „naučavali da je ovim božanskim proročanstvom jasno naviješten milosrdni Otkupitelj čovječanstva Isus Krist, jedinorođeni Sin Božji, i da je proročki naznačena njegova presveta majka, djevica Marija, a pritom je značajno izraženo i samo neprijateljstvo jednog i drugog prema zlu.“

Nadbiskup je podsjetio i da su mnogi su crkveni oci i naučitelji u ženi najavljenoj u ‘Protoevanđelju’ prepoznali Kristovu majku Mariju kao ‘novu Evu’ koja je prva i na jedinstveni način uživala pobjedu nad grijehom koju je Krist izvojevao jer je bila „očuvana izuzetom od svake ljage istočnoga grijeha i kroz cijeli svoj zemaljski život, posebnom Božjom milošću, nije počinila nikakav grijeh.“ Istaknuo je da je među prvima koji su, na predlošku razmišljanja o starom i novom Adamu, blaženu djevicu Mariju smatrali novom Evom, bio sveti Irenej (130.-202.), koji je na tu temu napisao da je „onu zavedenost kojom kobno bijaše zavedena djeva Eva“ Gospodin „razriješio po onoj pravoj blagovijesti koju je anđeo navijestio udatoj djevici Mariji“ kao i da sv. Irienej tumači da se Eva, zbog neposluha Riječi Božjoj, „pretvorila u uzrok smrti“, a da je Marija, zbog posluha Riječi Božjoj, „postala uzrok spasa“.

Nadbiskup Vukšić čestitao je sestrama Služavkama Malog Isusa naslovnika Sarajevske provincije u iskrenoj želji „da svi ustrajemo u vjernosti Riječi Božjoj te da budemo ponizni sluge i sredstva Božje ljubavi među ljudima, neka nas prati zagovor Marije, začete bez istočnoga grijeha, koja je dubokom vjerom i slobodnim posluhom sudjelovala u Isusovu djelu spasenja ljudi.“ U toj vjeri i s tom nakanom potaknuo je na kraju propovijedi sve da zajedno mole najstariju (oko 250. godine) zabilježenu molitvu Blaženoj Djevici Mariji: Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibli vazda oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena, Gospođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša! Sa svojim nas Sinom pomiri, svojemu nas Sinu preporuči, svojemu nas Sinu izruči. Amen.

Nakon završnog blagoslova nadbiskup Vukšić, kardinal Puljić i svećenici pošli su u dno katedrale na grob sluge Božjega Josipa Stadlera i zajedno sa sestrama Služavkama Malog Isusa i svim okupljenima izmolili sljedeću Molitvu za proglašenje blaženim prvog vrhbosanskog nadbiskupa:

Oče naš, koji si izvor i počelo svetosti, od Tebe nam dolazi svaki dobar dar. Ti si slugu svojega biskupa Josipa Stadlera postavio za pastira Crkve vrhbosanske u posebno složenim i teškim vremenima. On, otac sirotinje, odano je i vjerno služio Tebi te je revno navješćivao radosnu vijest spasenja. U svakom čovjeku, posebno u malenima, siromašnima i onima kojima je potrebna pomoć, pozorno je gledao svojega brata i sestru u Tvome ljubljenom Sinu Isusu Kristu.

Smjerno Te molimo, udostoj se proslaviti ga čašću oltara kako bi njegov primjer svemu Tvome puku bio snažan poticaj, njegov nauk pouzdan oslonac, a zagovor čvrsta zaštita i sigurna okrjepa. Molimo Te, udijeli nam po njegovim zaslugama milost da Ti u sve dane svojega života vjerno služimo u svetosti duše i tijela napredujući na putu vječnoga spasenja. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Sestre Služavke Malog Isusa molile su i pjevale kod groba svoga utemeljitelja Josipa Stadlera nakon čega su, zajedno s nadbiskupom Vukšićem, svećenicima i drugim uzvanicima, nastavile druženje u prostorijama Svećeničkog doma Vrhbosanske nadbiskupije.