Misna čitanja i Molitvu vjernika čitale su sestre Služavke Maloga Isusa iz samostana Egipat, a evanđeoski misni odlomak navijestio je tajnik kardinala Puljića vlč. Fabijan Štedul. U asistenciji su bili bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater, a liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor Josip Stadler pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića.

U prigodnoj propovijedi nadbiskup Vukšić kazao je da se „svake godine u Katoličkoj Crkvi prvi dan mjeseca siječnja obilježava se kao Svjetski dan mira, odnosno kao dan razmišljanja i molitve za mir“. „Činimo to na razini opće Crkve već 54. put za redom. A sve je započelo porukom pape Pavla VI., kojom je sve pozvao na djela mira, a katolike posebice i na molitvu za mir. Objavio ju je 8. prosinca 1967., na svetkovinu Bezgrešnoga začeća blažene djevice Marije, i zaželio da se dan mira na svjetskoj razini ponavlja prvoga dana svake godine, kada Crkva slavi svetkovinu Blažene Marije Bogorodice. I otada pa do danas katolici na današnji dan osobito mole za mir… U skladu s tom tradicijom, papa Franjo je ove godine na Bezgrešno začeće objavio poruku i naslovio ju ‘Kultura skrbi za druge kao put mira’. Na početku podsjeća, da je godina 2020. bila obilježena velikom zdravstvenom krizom, koja se proširila na mnoga druga područja i postala globalna, te učinila još težima druge krize, koje su međusobno vrlo povezane, kao što su klimatska, kriza nedostatka hrane, kriza ekonomije i selilaca. On suosjeća prije svega s onima, koji su izgubili člana obitelji ili dragu osobu, kao i s onima koji su ostali bez radnoga mjesta. No na osobit način se sjeća liječnika i drugoga bolničkog osoblja, farmaceuta, istraživača, volontera, bolničkih kapelana i ostalih koji su se trudili i to nastavljaju, uz velike napore i žrtve, do te mjere da su neki od njih čak umrli u nastojanju da budu pored bolesnika, da im olakšaju patnje i spase život. A da bi se odalo priznanje ovim osobama, ponovio je apel odgovornima da poduzmu prikladne mjere i osiguraju pristup lijekovima i potrebnim sredstvima radi brige za bolesnike i one koji su najsiromašniji i najslabiji“, rekao je nadbiskup Vukšić.

„Sveto Pismo predstavlja Boga, osim kao stvoritelja, također kao onoga koji se brine za svoja stvorenja. Ta činjenica, dok potvrđuje nepovredivo dostojanstvo osobe, stvorene na sliku i priliku Boga samoga, očituje također božanski plan za očuvanjem harmonije stvaranja, jer mir i nasilje ne mogu stanovati u istoj kući. Život i služenje Isusa Krista utjelovljenje su i vrh objave ljubavi Boga Oca prema ljudskom rodu, jer kao što čitamo u Ivanovu evanđelju: ‘Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinorođenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima život vječni’ (Iv 3,16)… Djela tjelesnog i duhovnog milosrđa su srž služenja ljubavi početne Crkve. Kršćani prve generacije prakticirali su zajedništvo dobara kako nitko od njih ne bio u potrebi (usp. Dj 4,34-35) i trudili su se biti gostoljubiv dom, otvoren svakom ljudskom staležu i spreman brinuti se za najslabije. Postali su tako dio života dragovoljni darovi da se nahrani siromahe, pokopa mrtve i odgaja siročad, brine za stare i žrtve raznih nepogoda“, podsjetio je nadbiskup Vukšić na riječi pape Franje dodajući da je na temeljima biblijskoga nauka razvijen je društveni nauk Crkve čija su načela temelj kulture skrbi za druge.

„Za osnaživanja kulture skrbi za druge potreban je odgojni proces i kompas načela društvenoga nauka. U tom smislu, odgoj za tu skrb započinje u obitelji, prirodnoj i temeljnoj osnovici društva, u kojoj se uči i živi u odnosu i uzajamnom poštovanju. No obitelji treba biti postavljena u uvjete kako bi mogla ispuniti ovu životnu i neophodnu zadaću. U suradnji s obiteljima, škola i sveučilište su drugi subjekti koji sudjeluju u odgoju, a u nekom smislu također sredstva društvene komunikacije, i pozvani su izgrađivati sustav zasnovan na poštivanju dostojanstva ljudske osobe, svake jezične, etničke i vjerske zajednice, svakoga naroda i osnovnih prava koja iz njih proistječu. Sve to zato što odgoj predstavlja jedan od stupova najpravednijih i najsolidarnijih društava“, podsjetio je nadbiskup Vukšić te na kraju dodao:

„Privilegirani put izgradnje mira, završava Papa, nalazi se u zajedničkom i solidarnom nastojanju oko zaštite dostojanstva i dobra svih, oko pomirenja i ozdravljenja, oko uzajamnoga poštivanja i prihvaćanja. Stoga, u ovom vremenu, u kojemu je lađa čovječanstva uzdrmana krizom, kormilo čovjekova dostojanstva i kompas osnovnih društvenih načela mogu omogućiti mirniju zajedničku plovidbu. A kao kršćani, upućujemo pogled prema Isusu, Kralju Mira, i zagovornu molitvu Mariji Bogorodici, zvijezdi mora i majci nade, za sretniju budućnost u miru“.

Glavni grad Bosne i Hercegovine Novu godinu dočekao je okupan suncem i lijepo okićen. Između ostaloga, posebnu pozornost privlače jaslice koje su ispred zgrade Apostolske nuncijature postavili članovi zajednice Cenacolo iz Međugorja.