NEDOSTATNA KOMUNIKACIJA – JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA DANAŠNJIH OBITELJI

Rijeka, 26. 6. 2001. (IKA) – Drugi dan Teološko-pastoralnog tjedna započeo je izlaganjem dr. Pavla Brajše “Problem komunikacije između roditelja i djece”. U vrlo živom tom u i zanimljivom predavanju dr. Brajša je predstavio rezultate ispitivanja provedenom među 468 djece kojim se željelo steći uvid u komunikaciju u obitelji kroz četiri parametra: održavanje obiteljskog zajedništva, očuvanje osobnog integriteta svakog člana obitelji, međusobna suradnja članova obitelji te međusobno sporazumijevanje u obitelji. Svi su ispitanici za održavanje zajedništva unutar obitelji. Zaključak ankete na drugom području je da se mora živjeti u zajednici ali ujedno sačuvati sebe. U međusobnom sporazumijevanju u obitelji prevladava slobodna i neugrožavajuća komunikacija. Roditelji imaju problema samo s onom djecom koja se bune i traže svoja prava kroz odrastanje, što je normalan proces odrastanja. Roditelje bi trebalo brinuti kada takvih reakcija ne bi bilo kod djeteta jer je to često puta znak da nešto s djetetom nije u redu. Dr. Brajša je istaknuo da obiteljsko zajedništvo i odgoje djece moraju biti primarni. Griješe one obitelji koje bračne dužnostima pretpostavljaju vlastitim sebičnostima. Dijete nikada ne smije biti u centru pažnje bilo kojeg od roditelja. Krivi je stav da roditelji trebaju dijete da bi se održao brak. Pojedinac može preživjeti uz održavanje zajedništva kako bi se omogućilo sporazumijevanje. Na kraju je predavač istaknuo kako je teško u nekvalitetnom braku i obitelji sačuvati sebe.
Nakon izlaganja dr. Brajše dr. Mirko Mataušić održao je predavanje “Utjecaj mass-medija na obitelj”. Dr. Mataušić je na početku više govorio o negativnim vidicima medija. Najviše je pozornosti posvetio televiziji koja obuhvaća 80% aktivnosti naših mass-medija. Nekada se u obitelji za stolom pravio krug i svi su bili okrenuti jedni prema drugima. Kada se pojavila televizija članovi su se obitelji okupljali oko ekrana u polukrugu umjesto krugu te je u središtu obitelji bio televizor a na pojedini članovi obitelji. Istaknuo je također kako danas djeca sve više vremena provode i na Internetu. Ako zajedničkih okupljana obitelji za stolom i ima u tijeku objeda se često gleda televizija. U društvu nam televizija često put daje teme za razgovor te se čak 80% nevezanih razgovora odnosi na ono što prenose mediji. Može se reći kako su mediji bitno poboljšali komunikaciju u obiteljima no obitelji su sve manje okrenute prema sebi. Često se događa da televizija postaje kućni oltar. Dok su ranije zvona pozivala na molitvu i krunicu danas se stječe utisak da sve to zamjenjuje televizija. Tako mediji danas počinju određivati obiteljski moral i kulturu. Predavač se pritom poslužio slikom istaknuvši kako je današnji čovjek poput žabe koju se stavi i hladnu vodu te postepeno prilagođuje višim temperaturama. Žaba se postupno privikava, kada voda postane previše topla žaba nema snage iskočiti, ali ako stavimo žabu u toplu vodu ona će upotrijebiti sve sile i iskočiti iz vrele vode. Mediji nas pomalo oblikuju tako da su sve vrste emisija usmjerene na razne aktivnosti u društvu. I sami promidžbeni spotovi imaju mnoga utjecaja na društvo. Najbolji je način i izbor borbe protiv negativnih utjecaja medija vrednovanje obiteljskih vrijednosti. U nekim zapadnim zemljama dijete provede i po 7 sati dnevno pred TV-om. Ono što donose mediji odražava se na društvo, školu i djecu i to se prenosi kroz nasilje, drogu, silovanje i sl. Obitelji bi trebale paziti na odnos prema medijima kada je riječ o maloj djeci koja ne mogu shvatiti TV programe niti dovoljno pratiti emisije. Do treće godine dijete uopće ne bi smjelo gledati televiziju, istaknuo je predavač. Naveo je kao primjer crtanu seriju “Teletabisi”, koja usmjerava na odgoj djeteta izvan obitelji.
Često su nasilja i pornografija poticaj i dodatni razlog za nasilja te vrste. Stvara se neko ozračje u kojem je sve to prihvatljivo kao normalni oblik ponašanja. Dobar odnos između muža i žene predstavlja polovicu odgoja djeteta. Danas bi djeca i mladež morali imati u školama medijsku pedagogiju za vrednovanje i shvaćanja medija. Trebalo bi osnovati udrugu roditelja i odgojitelja koji bi utjecali na mass-medija da se društvo prilagodi obiteljskom shvaćanju vrednota. Za Crkvu je proročki glas i glas suprotstavljanja obveza za sve kojima naviješta evanđelje i kojima je poslana, zaključio je predavač.
Nakon kraće stanke o “Problemu nasilja u obitelji” govorili su prof. Inge Vlašić-Cicvarić, Tamara Žakula-Desnica te s. Suzana Samardžić. Prof. Inge Vlašić-Cicvarić govorila je o svome petnaestogodišnjem iskustvu u radu sa zlostavljanom djecom. Čak 90% roditelja koji zlostavljaju svoju djecu i sami su bili zlostavljani do svojih roditelja. U našoj je zemlji 240.000 alkoholičara i u takvim su obiteljima nerijetka zlostavljanja. Tjelesno i spolno zlostavljanje ostavljaju vidljive tragove na zlostavljanom djetetu, djeca imaju ožiljke, modrice, tjelesno su nerazvijena i pate od nesanice. Emocionalno zlostavljanje je na prvi pogled teško vidljivo, ali djeluje vrlo destruktivno na dijete. Zapostavljanje kao pasivno zlostavljanje nije blaži oblik nego je po posljedicama jednak drugim oblicima. Bijeg od kuće je za takve veliki znak za upozorenje, dok 50% djece imaju nervna oštećenja što se odražava na školu. 80% psihičkih bolesnika pati od amnezije zbog zlostavljanja u djetinjstvu. Zlostavljano dijete ima velike šanse da u odrasloj dobi postane zlostavljač i to je ono što društvo treba najviše zabrinjavati, istaknula je prof. Vlašić-Cicvarić.
Tamara Žakula-Desnica govorila je o rezultatima i radu riječke udruge “Tić” udruge za zaštitu djece od zlostavljanje i zanemarivanja, koja je osnovana 1998. Do sada je pomoć od udruge zatražilo 99 djece zbog različitih vrsta zlostavljanja. U čak 92% slučajeva zlostavljač je iz kruga uže obitelji.
S. Suzana Samardžić predstavila je rad kuće “Dom Sv. Ane” u Rijeci koja je utemeljena 1993. godine. Udruga je u tijeku svoga djelovanja zbrinula 73 žene i 101 dijete nad kojima je vršeno nasilje. U posljednje vrijeme pomaže se odbačenim djevojkama koje su zatrudnjele i zlostavljanim maloljetnicama.
U poslijepodnevnom dijelu programa dr. Tonči Matulić održao je predavanje “Aktualne dileme bračnog i obiteljskog morala”. Brak i obitelj su dobra koja treba njegovati a ne poticati rastave i slično. Količina dobra premašuje zlo, osobito u medijima, i zato je teško afirmirati brak i dobro kao istinske vrijednosti. Brak i obitelj neće biti kao prije. Zato supružnici moraju odgajati za optimizam kroz svjedočenje istinskih vrijednosti braka i obitelji. U našem današnjem društvu uočava se nedostatak mladih a vidljivo je i izumiranje nacije. Zabrinjava također fenomen rastave i pobačaja. Kod nas ljudi vjeruju da su brak i obitelj važni za život, ali postoji i negativni pristup koji se vidi po smanjivanju broja brakova, rađanja djece, demografije i odumiranja. Društvo ne može dati ono čega nema. Bračna i obiteljska praksa zahtijevaju mnogo više pažnje no što im se danas pruža. O tomu se trebaju pitati oni kojima je to poziv.
Predavanje je potom održao dr. Josip Grbac koji je govorio o “Odgovornom roditeljstvu”. U prenošenju života u prvom planu treba biti vrednota a ne zakidanje života. Bračna ljubav pripada ciljevima braka, dok je plodnost shvaća značajka braka. Za opravdanje bračnih čina ne smije se izabrati manje zlo jer su ti čini jedna cjelina. Nikada nije dopušteno činiti zlo a kontracepcija je grijeh.
Nakon radnog dijela u 18 sati je u riječkoj prvostolnici slavljena misa zadušnica za nadbiskupa Antona Tamaruta a potom je upriličeno predstavljanje knjige pokojnog nadbiskupa “Da Oče”. (i06568tomislav.hrstić/sa)