„U korizmenom hodu, naš pogled je više nego u drugim dijelovima godine usmjeren prema križu“, piše urednica u Uvodniku novoga broja Kane. Teme tekstova također odišu korizmenim ozračjem, usmjerene kao pomoć i poticaj čitatelju na korizmenom putu, u iskrenom nastojanju razumijevanja i prihvaćanja stvarnosti križa.

Jedan od tekstova jest razgovor Alde Sinkovića s profesorom Matteom Luigijem Napolitanom o dokumentima u Apostolskom arhivu koji otkrivaju nove vidike djelatnosti kardinala Alojzija Stepinca.

„Dosje o rasizmu u Hrvatskoj i o nastojanju kardinala Stepinca da spasi što je moguće više Židova jedan je od najvećih u Vatikanskom arhivu, koji se odnosi na pontifikat pape Pacellija“, ističe prof. Napolitano koji je bio jedan od prvih stručnjaka koji je zavirio u spise koji se čuvaju u nekadašnjem Vatikanskom tajnom arhivu, nakon što ga je 2020. za razdoblje od 1939. do 1958. otvorio papa Franjo i promijenio mu ime u Apostolski arhiv. To je središnja ustanova Svete Stolice gdje se čuvaju svi dokumenti koji se odnose na vlast i na pastoralnu djelatnost rimskog pape te s njime povezane ustanove. To je omogućilo stručnjacima proučavanje brojnih do sada nepristupačnih dokumenata tog za cijelo čovječanstvo delikatnog razdoblja, koje ovom novom dokumentacijom zadobiva drukčiji i potpuniji izgled.

U razgovoru s profesorom Napolitanom, Aldo Sinković doznao je da se u arhivu nalazi poseban spisak dokumenata o Hrvatskoj i o djelatnosti zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. „Ranijim otvaranjem tog dijela arhiva papa Franjo je omogućio istraživačima slobodan pristup i provjeravanje postojeće dokumentacije, koja nam omogućuje shvatiti zašto je Stepinca jedan od njegovih najvećih zagovornika Amiel Shomrony, osobni tajnik vrhovnog zagrebačkog rabina Freibergera, uspio upisati u Yad Vashem, koji dodjeljuje titulu ‚Pravednika među narodima‘ nežidovima, koji su nesebično, na vlastitu odgovornost i opasnost spašavali živote Židova tijekom holokausta“, ističe prof. Napolitano.

Razgovor se u cijelosti može pročitati u novom broju Kane, u kojem će čitatelji pronaći i druge tekstova i interdisciplinarnih pristupa temama o duhovnosti, povijesti, psihologiji, zdravlju, umjetnosti, korizmenom i uskrsnom vremenu.

Osobe koje suosjećaju obogaćuju vlastitu egzistenciju kvalitetom koja je po sebi ozdravljujuća, ali isto tako i kvalitetom koja vraća nadu u život mnogima time što ublažava patnju drugima i povećava kvalitetu života.

U vremenu epidemije samoće, važno je istaknuti značaj suosjećanja, o čemu govori nova knjiga doc. dr. sc. Josipa Bošnjakovića i doc. dr. Sande Smoljo-Dobrovoljski, Bogatstvo suosjećanja, koja je bila povod razgovoru. Promišljajući o suosjećanju u teološkom i psihoterapeutskom smislu, prof. Bošnjaković ističe da „život može biti lijep ako gledamo u zahtjevne situacije, kao što može biti ružan i bolan ako otklanjamo pogled od trpljenja i boli“.

U novoj Kani čitatelji se mogu informirati i o jednoj od najučestalijih neuroloških bolesti – epilepsiji, i to u razgovoru s prof. dr. Željkom Petelin Gadže, specijalisticom neurologije, koja je komentirala uzroke, simptome, liječenje epilepsije, pa tako i činjenici da uz lijek i određene životne navike, oko 70 posto oboljelih može biti bez napadaja i živjeti kvalitetan život.

Josip Grbac u Pitanju sadašnjega trenutka piše o globalizaciji, multikulturalizmu i identitetu. Kolumna Stjepana Balobana bavi se temom Vulgarnost u hrvatskoj politici.

„Upotreba vulgarnog rječnika političara nije se događala ni u komunizmu ni u prvim desetljećima hrvatske demokracije sve do novijeg vremena“, ističe mons. Baloban, analizirajući neprihvatljivu retoriku hrvatskih političara danas koji takvim ponašanjem „truju hrvatski javni prostor“.

Novi broj Kane dostupan je u tiskanom ili e-Izdanju, a uz pretplatu po cijeni od 22 eura godišnje godišnje može se naručiti na adresu e-pošte pretplata@ks.hr ili pozivom na broj 01 6349 044.