Na prvim stranicama novoga broja donosi se pregled poruka hrvatskih nadbiskupa uz svetkovinu Velike Gospe, kao i izvještaj sa svečanoga slavlja u Voćinu koje je predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić uz ovogodišnji Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u komentaru piše o problemima vladajućih s pamćenjem. Osvrće se tako na priopćenje Vlade Republike Hrvatske i priopćenje čelnice Europske komisije poslanima uz taj dan u kojima se među totalitarnim i autoritarnim režimima ne spominju ni nacizam, ni fašizam, ni komunizam. „Čudi da uz dan kojemu je temeljni pojam ‚sjećanje‘ u priopćenjima nema ni sjećanja ni spominjanja triju režima zbog kojih je taj dan i započeo živjeti još 2009. Ne ulazeći u motive zbog kojih je to izostalo u riječima iz priopćenja čelnice Europske komisije, opravdano je upitati zašto je spominjanje triju velikih ideoloških zala izostalo u priopćenju hrvatske Vlade“, piše glavni urednik Glasa Koncila.

Sugovornik središnjega intervjua je Lički martirolog Franje Puškarić koji uz desetu godišnjicu djelovanja biskupijskih povjerenika za prikupljanje popisa žrtava Drugoga svjetskoga rata govori o nastojanjima da se otmu zaboravu oni koji su pretrpjeli mučeništvo, posebno tijekom Drugoga svjetskoga rata i poraća. U intervjuu iznosi promišljanja o ideji svehrvatskoga groba na Krbavskom polju, mogućnosti lustracije, koracima koje je važno poduzeti za suočavanje s prošlošću. „Osim nastojanja da se dođe do što cjelovitijega popisa žrtava, Komisija za hrvatski martirologij želi među tim žrtvama pronaći mučenike, svjedoke vjere i ljubavi prema Bogu, rodu i domu“, rekao je u intervjuu Puškarić.

Ovotjedna reportaža kroči stopama bl. Miroslava Bulešića u hrvatskom narodu. U povodu blaženikova blagdana 24. kolovoza predstavljena su žarišta Bulešićeva štovanja od istoka do juga Hrvatske. No, datumska poveznica nije jedini povod zbog kojega je važno govoriti o bl. Bulešiću. Njegova najpoznatija misao „Moja je osveta oprost“ primjenjiva je i na složene i svakodnevne odnose među „običnim“ ljudima, kao i na složene odnose među „velikima“ koji pomiču figure na svjetskoj šahovskoj ploči, gdje se sve učestalije pokazuju vojni arsenali, a sve se manje nastoji pregovarati.

Uz Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama diljem Staroga kontinenta održane su komemoracije koje su osudile i lijeve i desne političke ekstremizme iz prošloga stoljeća. U tom povodu iz ladica medijskoga zaborava zavrijedio je biti izvučen slučaj nepravedno osuđenoga na smrt istaknutoga predratnoga vjernika laika Jerolima Malinara. U sličnom je antitotalitarnom duhu vrijedilo iščitati i poruke koje u osudi svih totalitarizama izriču nijemi spomenici srednjoeuropskih prijestolnica − Budimpešte, Bratislave, Praga i Varšave.