Objavljena e-knjiga "Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije"
Naslovnica
U izdanju Hrvatskoga filološkoga društva i Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izišla je e-knjiga "Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije" koju su uredili Taras Barščevski, Zrinka Jelaska i Nada Babić.
Djelo (Barščevski, T., Jelaska, Z., Babić, N., ur. (2020). Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije, Zagreb: HFD i KBF) može se prelistati na poveznici https://library.foi.hr/dbook/pdfk.php?B=1660&sifra=493
Knjiga ima 512 stranica, a uz zahvale, predgovor, objedinjenu literaturu i vrlo opsežan sadržaj (s naslovima potpoglavlja) sastoji se od 21 poglavlja koja je napisalo 29 autora. Poglavlja su podijeljena u pet dijelova: I. Prijevodi Biblije na hrvatske idiome i srodne jezike, II. Usporedbe različitih prijevoda i izdanja, III. Od izvornika do hrvatskoga jezika, IV. Biblija, književnost i kultura V. Dodatak u kojemu se uz ostalo nalazi popis od stotinjak postojećih i preporučenih imena pojedinih biblijskih prijevoda i šezdeset predloženih jedinstvenih kratica.
Poglavlja se bave značenjima u izvorniku i njihovim hrvatskim istovrijednicama, različitim starijim (ji)m i novi(ji)m prijevodima na hrvatski književni jezik i njemu srodne idiome; na katoličkim, protestantskim i ekumenskim prevođenjem; biblijskim stilom, obilježjima pojedinačnih biblijskih tekstova te njihovoj ulozi u drami, kazalištu i obrazovanju, ali i prijevodima na susjedni, slovenski jezik. Katkada autori pojedinih poglavlja odabiru mali dio Biblije poput jednoga hvalospijeva, jedne njezine knjige, jednoga prijevoda, jednoga lika, katkada odabiru neke riječi ili pojmove uspoređujući više prijevoda.
Osim koristi za sustručnjake, knjiga bi mogla pomoći da javnost spozna širinu i dubinu prevođenja na hrvatski cijele Biblije, Evanđelja, Novoga zavjeta ili Staroga zavjete koji su bili Biblija in spe, uključujući i neke izgubljene te rukopisne prijevode. Knjiga pokazuje kako je prijevodima Biblija neraspletivo prožela hrvatski jezik i društvo, a sudbina joj je dijelom bila slična sudbini cijeloga hrvatskoga naroda. Mnogi su prevoditelji Biblije bili svojevrsni patnici, ako i ne žrtve svojega posla. Čak i kada je u nekim vidovima i u nekim područjima javnoga života bila (prilično) protjerana iz središta društvenoga života, kao živa riječ Biblija je u prijevodima na hrvatski uvijek negdje rasla negdje, makar po rubovima.
Svojim temama i stručnim profilom suradnika knjiga pokazuje interdisciplinarnost područja proučavanja biblijskih prijevoda, a prema riječima recenzenice cijele knjige, knjiga se raširila u raznim i katkada neočekivanim smjerovima: od teologije i filologije do lingvistike, književnosti, kazališne umjetnosti, nacionalne povijesti i dječje pedagogije.
