U svom razmišljanju o temi ovogodišnje poruke za dan medija, o kojoj je govorio i u nedavnoj Poruci za Svjetski dan mira koji se u Crkvi slavio 1. siječnja 2024., Papa ističe kako razvoj sustavâ takozvane „umjetne inteligencije“ također stubokom mijenja informacije i komunikaciju, a preko njih i neke temelje građanskog suživota. To je promjena koja uključuje sve, a ne samo profesionalce. Ubrzano širenje čudesnih izuma, čije je funkcioniranje i potencijal većini nas nedokučiv, pobuđuje čuđenje koje oscilira između entuzijazma i dezorijentiranosti i neizbježno pred nas stavlja temeljna pitanja: što je, dakle čovjek, koja je njegova specifičnost i što će biti budućnost ove naše vrste zvane homo sapiens u eri umjetne inteligencije? Kako možemo ostati u potpunosti ljudi i usmjeriti kulturnu promjenu koja je u tijeku prema dobru?, pita se Sveti Otac u Poruci.

U svom odgovoru u Poruci za 58. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije Papa polazi od promišljanja o ljudskom srcu. „Samo ako usvojimo duhovni pogled, samo ako povratimo mudrost srca, možemo čitati i tumačiti tu novost našeg vremena i ponovno otkriti put do komunikacije koja će biti u punini ljudska. Srce, biblijski shvaćeno kao sjedište slobode i najvažnijih odluka u životu, simbol je cjelovitosti, jedinstva, ali i budi osjećaje, želje, snove, a prije svega je unutarnje mjesto susreta s Bogom.”

Strojevi, nastavio je Papa, svakako imaju nemjerljivo veći kapacitet od ljudi da pamte podatke i međusobno ih povezuju, ali na ljudima je i isključivo na njima da dekodiraju njihovo značenje. Zato se ne radi o tome da se od strojeva traži da izgledaju kao ljudi, nego radije o tome da se probudi čovjeka iz hipnoze u koju pada zbog delirija svemoći, misleći da je potpuno autonoman i autoreferencijalan subjekt, koji je otrgnut od svih socijalnih veza i zaboravio svoju kreaturalnost.

Ovisno o tome prema čemu mu je srce usmjereno, sve u čovjekovim rukama postaje prilika ili opasnost. Njegovo vlastito tijelo, stvoreno da bude mjesto komunikacije i zajedništva, može postati sredstvo agresije. Na isti način, svaki tehnički produžetak čovjeka može biti sredstvo služenja s ljubavlju ili neprijateljske dominacije. Sustavi umjetne inteligencije mogu pridonijeti procesu oslobađanja od neznanja i olakšati razmjenu informacija između različitih naroda i generacija. Na primjer, mogu učiniti dostupnim i razumljivim golemu i bogatu riznicu znanja napisanog u prošlim razdobljima ili pomoći ljudima da komuniciraju na njima nepoznatim jezicima. No, istodobno, mogu biti instrumenti „kognitivnog onečišćenja“, preoblikovanja stvarnosti pomoću narativâ koji su djelomice ili potpuno lažni, a ipak se u njih vjeruje – i dijeli ih se – kao da su istiniti, upozorava Papa.

Već smo se u prvom valu umjetne inteligencije, onom društvenih medija, uvjerili u njezinu ambivalentnost, izravno se i iz prve ruke osvjedočivši u njezine mogućnosti ali ujedno i u rizike i patologije. Druga razina generativne umjetne inteligencije predstavlja neosporan kvalitativni skok. Stoga je važno imati mogućnost shvaćanja, razumijevanja i reguliranja alatâ koji bi u pogrešnim rukama mogli otvoriti negativne scenarije. Kao i sve drugo što što je plod čovjekova uma i ruku, algoritmi nisu neutralni. Zato je potrebno djelovati preventivno, predlažući modele etičke regulacije kako bi se zaustavile štetne i diskriminatorne, društveno nepravedne implikacije sustavâ umjetne inteligencije i kako bismo se suprotstavili njihovoj uporabi u srozavanju pluralizma, polarizaciji javnog mnijenja ili izgradnji jednoumlja.

Stoga Papa ponavlja svoj apel, pozivajući „međunarodnu zajednicu na zajednički rad u cilju usvajanja obvezujućeg međunarodnog ugovora kojim će se regulirati razvoj i korištenje umjetne inteligencije u njezinim različitim oblicima“.

Međutim, nastavlja Papa, kao i u svakoj ljudskoj sferi, regulacija nije dovoljna. Pozvani smo, naime, rasti zajedno, u čovještvu i kao čovječanstvo. Izazov koji se pred nas postavlja jest taj da učinimo kvalitativan skok kako bismo bili na visini one zadaće koju pred nas stavlja kompleksno, multietničko, pluralističko, multireligijsko i multikulturalno društvo.

Korištenje umjetne inteligencije moći će dati pozitivan doprinos na području komuniciranja ako se njime ne bude poništavalo, već naprotiv podupiralo ulogu novinarstva na tom području; ako bude unaprjeđivalo profesionalnost u komunikaciji, čineći svakog komunikatora odgovornim; ako bude svakom ljudskom biću vratilo ulogu subjekta, s kritičkom sposobnošću, same komunikacije, piše Papa u svojoj poruci za 58. Svjetski dan sredstava društvene komunikacije te zaključuje: Na čovjeku je da odluči hoće li postati hrana za algoritme ili će hraniti svoje srce slobodom bez koje ne može rasti u mudrosti. Ta mudrost sazrijeva vremenom i prihvaćanjem ranjivosti. Raste u savezu među naraštajima, između onih koji pamte prošlost i onih koji imaju viziju budućnosti. Samo zajednički i složno raste sposobnost razlučivanja, budnog praćenja, sposobnosti vidjeti stvari počevši od njihovog završetka. Kako ne bismo izgubili svoju ljudskost, tražimo Mudrost koja, prolazeći kroz čista srca, priprema Božje prijatelje i proroke: ona će nam pomoći da sustave umjetne inteligencije dovedemo na razinu potpuno ljudske komunikacije.