Obljetnica sporazuma Svete Stolice i Izraela

Vatikan, (IKA) – Deset godina je proteklo od 30. prosinca kada su Sveta Stolica i Izrael u Jeruzalemu potpisali Temeljni sporazum, koji je otvarao put diplomatskim odnosima, ostvarenima nekoliko mjeseci kasnije. Dokument je izradilo Stalno bilateralno povjerenstvo i sadržavao je načela i odredbe o reguliranju uzajamnih odnosa. Tom sporazumu iz 1993. slijedio je 1997. Sporazum o pravnoj osobnosti Katoličke crkve u Izraelu. Njime je određen pravni status katoličkih crkvenih ustanova u izraelskoj državi. To je više tehničko-pravni sporazum. Ostali su još otvoreni pregovori o Gospodarskom sporazumu, kojemu je svrha utvrditi neizvjesne gospodarske i porezne prilike cijele katoličke crkvene stvarnosti i ustanova u Izraelu. Taj je sporazum na neki način važniji od svih, jer Katoličkoj crkvi otvara mogućnost materijalnog preživljavanja u Izraelu. Njime bi trebalo biti potvrđeno porezno izuzeće Katoličke crkve i njezinoga cjelokupnog vlasništva u Izraelu, izjavio je za Radio Vatikan voditelj Tiskovnog ureda Kustodije Svete zemlje o. David Jaeger, koji u tim pregovorima surađuje s voditeljem vatikanskoga pregovaračkog izaslanstva mons. Pietrom Sambijem. Na tom se sporazumu radi još od 1999. i još nije dovršen. Na posljednjem susretu 1. srpnja obje su strane zaključile da se sporazum dovrši do desete obljetnice prvog sporazuma. No, od tada izraelska strana odbija bilo kakav susret, izjavio je Jaeger. Novim bi sporazumom Katoličkoj crkvi u Izraelu i Svetoj zemlji bilo priznato sve ono što joj je stoljećima bilo potvrđeno i odobreno sporazumima sklopljenima između tadašnjeg Otomanskog carstva i raznih europskih država. Posljednji bi sporazum trebao potvrditi načela koja je proglasila Organizacija ujedinjenih naroda rezolucijom od 29. studenoga 1947., kojom se određuje da novonastale države na području Svete zemlje ne smiju mijenjati postojeća porezna izuzeća koja uživa Katolička crkva. No, sva ta prava Izrael do sada nije službeno nikada priznao pa ih se ni u praksi ne pridržava. Štoviše, svako toliko izraelski porezni uredi ta izuzeća pokušavaju zanijekati, pa se tako događa da se od Katoličke bolnice Sv. Josipa u Jeruzalemu traži da plati porez na svoj rad, što nikada nije bio običaj i ta ga bolnica do sada nikada nije plaćala. No, katoličkoj se bolnici sada prijeti oduzimanjem dobara i zaplijenom bankovnog računa, upozorio je Jaeger. Katoličkim su ustanovama u Svetoj zemlji najveći problem općinski porezi, koji su vrlo visoki i koje nijedna katolička ustanova u Izraelu ne bi mogla platiti. Izuzeće od tih poreza osigurano je rezolucijom UN-a. No, Izrael to ne priznaje, što praktično znači da su svi samostani i sve katoličke ustanove u Svetoj zemlji dužni desetke milijuna eura za taj porez. Upravo je stoga taj posljednji sporazum vrlo važan, pojašnjava o. David, dodajući kako su ga obje strane željele ostvariti i priznati. On je uglavnom spreman. Ostaju još neke točke o kojima se treba dogovoriti i koje treba upotpuniti izravnim pregovorima, zaključio je Jaeger.