Obredi Velikog petka počeli su ulaznom procesijom i prostracijom ispred glavnog oltara, a završili procesijom kroz grad u kojoj su, uz tri drvena križa, nošene i moći Isusovog križa koje se čuvaju u moćniku katedrale.

Muku Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu pjevali su Josip Hađinac i katedralni župnik don Marin Lučić te Mješoviti katedralni zbor i pojedinačni pjevači, a propovijedao je župni vikar don Darko Kovačević.

U propovijedi je govorio o križu počevši od toga kako su križ shvaćali Židovi i Grci. „U memoriji židovskog naroda postoji svijest o moćnom Bogu koji ih je izbavio iz egipatskog ropstva, koji je otvorio vode Crvenog mora i potopio najmoćniju vojnu silu Egipćane. Također, Židovi imaju iskustvo objave Boga na brdu Sinaju gdje u Knjizi Izlaska piše da je to bio strašan događaj uz trešnju brda i sijevanje munja“, rekao je. Zatim je govorio o apostolima koji za Isusa, koji je umro na križu, kažu da je Bog, Jahve koji se objavio na Sinaju. „Za Židove je to bogohula, sablazan“, dodao je.

S druge strane su Grci koji su predstavnici ljudske mudrosti, filozofije, za njih je križ ludost. „Ljudska mudrost ne može drugačije shvaćati križ nego kao ludost. A za one koji su pozvani, križ je Božja mudrost i Božja snaga“, ustvrdio je vikar Kovačević. „Može se reći da je križ kamen spoticanja kojeg su graditelji odbacili, ali koji je postao kamen zaglavni, kamen temeljac“, dodao je.

Rekao je također da Đavao koristi križ kao sredstvo zastrašivanja. „Stoga su sve religije svijeta pokušaj odgovora na križ. Sva ljudska otuđenja su kao pokušaj bježanja od križa. Sve ideologije svijeta su pokušaj da se stvori raj na zemlji, ali da se ukloni križ. Svi grijesi ljudi su kao pokušaj uklanjanja križa jer grijeh daje privid sreće i raja. Evi je plod u rajskom vrtu izgledao kao primamljivo, ako ga pojede bit će kao Bog“, poručio je.

„Jedini pravi i konačni odgovor na križ koji ljude straši dao je Gospodin Isus Krist kada je došao među ljude ne da ukloni križ nego da ga prigrli“, poručio je propovjednik.

Uslijedile su prošnje te obred čašćenja križa.

Biskup Glasnović obratio se vjernicima ispred crkve sv. Vlaha, na posljednjoj postaji procesije koja se zaustavljala na više mjesta u gradu radi podjele blagoslova relikvijom Isusova križa. Govorio je o križevima današnjice, ratovima, pandemijama i pošastima, o križevima država vezano uz demografiju, tehnologiju i gospodarstvo. Gradovi imaju svoje križeve vezane uz stambene i prometne probleme. Tu su i obiteljski križevi, osobni križevi vezani uz materijalizam, hedonizam i ovisnosti, poručio je. Pozvao je vjernike na promišljanje o Kristovu križu koji u sebi nosi spasenje i otkupljenje za sve ljude.