Održan okrugli stol o Vjeronauku u Republici Hrvatskoj
FOTO: KBF Zagreb
Zagreb (IKA)
Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 15. lipnja održan je Okrugli stol „Vjeronauk u Republici Hrvatskoj. Doprinos ekumenskom i međureligijskom dijalogu.“
Na Okruglom stolu sudjelovali su vjeroučitelji mentori, članovi projektnog tima RELIGOBRAZ pod vodstvom prof. dr. Ružice Razum, voditeljice projekta, te predstavnici vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj: Sunčica Vidulić Lelija i Renata Horvat iz Evangeličke (luteranske) Crkve u Hrvatskoj, biskup Peter Szen iz Reformirane kršćanske kalvinske Crkve u Hrvatskoj, mr. sc. Svjetlana Mraz iz Baptističke Crkve, Robert Bogešić iz Evanđeoske pentekostne Crkve, o. Dejan Belčovski iz Makedonske pravoslavne Crkve – Ohridska arhiepiskopija, o. Petar Kozakiević i voditelj Katehetskog ureda Vukašin Cvetojević iz Srpske pravoslavne Crkve te glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori Luciano Moše Prelević.
Nakon pozdrava dekana KBF-a prof. dr. Josipa Šimunovića, okrugli stol započeo je uvodnim predavanjem voditeljice projekta prof. dr. Razum. Tema predavanja bila je „Doprinos vjeronauka suživotu u multikulturalnom društvu. Predstavljanje rezultata komparativne analize kurikuluma vjeronauka u RH“. Profesorica je istaknula da je religija, osobito religijsko obrazovanje, neizostavan element interkulturalnoga odgoja i obrazovanja. Razumijevanje religijskih razlika kao pozitivnog elementa potrebno je stoga promicati u školi te je o njima potrebno učiti, ali i kritički analizirati.
„Škola je mjesto koje mora pružiti cjelovite informacije o religiji, njezinoj važnosti za promicanje kvalitete suživota i stvaranje društvene tolerancije koja će dopustiti postojanje drugog i drugačijeg pokraj nas. Interkulturalno znanje gradi most prema prihvaćanju drugih.“ Naglasila je da konfesionalna religijska nastava može postati radionicom interkulturalnosti. „Ekumenski i međureligijski dijalog je dio opće kulture, a teško da možemo biti kompetentni na razini opće kulture ako smo neinformirani i nepismeni na razini međureligijskog i ekumenskog dijaloga. Iako je u Republici Hrvatskoj vjeronauk konfesionalan i usmjeren na pripadnike određene religije, on može omogućiti postizanje interkulturalnih ciljeva. Potrebno je stoga na razini vjeronaučnog kurikuluma, ali i na provedbenoj razini, još snažnije otvoriti prostor temama koje će poticati ostvarivanje interkulturalnih ciljeva.“
Predstavljeni su i rezultati analize islamskog, katoličkog i pravoslavnog vjeronaučnog kurikuluma. Prisutnost interkulturalnih ciljeva osobito je zastupljena u katoličkom vjeronauku. No, neupitno je da je otvorenost interkutluralnome obrazovanju očita i u islamskome i u pravoslavnome vjeronauku. Vjeronauk je važan za školu i za društvo, kao takav treba ostvarivati ciljeve sustava odgoja i obrazovanja, kao i ciljeve pojedine konfesije – istaknula je prof. dr. Razum. Imajući u vidu ova dva komplementarna područja „vjeronaučna nastava treba intenzivnije davati svoj doprinos ciljevima međureligijskog i ekumenskog dijaloga s obzirom na izazove suvremenog društva.“
Uslijedila je rasprava sa sudionicima koju je moderirao doc. dr. Tomislav Kovač, a u kojoj su svi predstavnici vjerskih zajednica afirmirali potrebu učenja o drugima unutar vlastitih konfesija/religija, ali i važnost učenja o vlastitom identitetu jer, bez poznavanja nas samih, teško se može upoznati drugoga. Predstavnici drugih vjerskih zajednica istaknuli su određene poteškoće u ostvarivanju vjeronaučne nastave u okviru školskoga sustava. Svi su jednodušno istaknuli radost i zadovoljstvo zbog susreta i mogućnosti da zajedno promišljaju o toj važnoj temi.
Susret je završio stvaranjem mreže kontakta s predstavnicima vjerskih zajednica za rad na idućem zajedničkom projektu, a to je izrada osobne religijske karte svake vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj. Izrada osobnih religijskih karata dio je aktivnosti projekta RELIGOBRAZ, a ima za cilj stjecanje znanja o drugome, ali ne iz perspektive vlastite religije, nego upravo iz perspektive drugoga.
Bio je to prvi susret takve vrste, a koji će se nastaviti suradnjom na izradi osobnih religijskih karata. Zaključeno je da zajednička suradnja predstavnika svih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj zacijelo može pridonijeti kvalitetnijem suživotu u obliku zajedničkog djelovanja za mir i pozitivnu toleranciju, stjecanju znanja o drugome i uklanjanju predrasuda.
Okrugli stol održan je u okviru projekta RELIGOBRAZ kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.