Program je započeo u bazilici Sv. Nikole Tavelića pozdravom domaćeg gvardijana fra Bože Milića koji je izrazio radost što se susret događa u Tomislavgradu u godini Jubileja te godini obljetnice 1 000 godina hrvatskog kraljevstva, a zatim je ukratko predstavio pojedinosti gradnje tog samostanskog zdanja.

Susret je nastavljen molitvom Trećega časa koju je predvodio mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski Petar Palić.

Nakon molitve, predavanje na temu Splitski crkveni sabori 925.-928. i početci Hrvatskog Kraljevstva, autora profesora na Filozofskom fakultetu u Splitu vlč. Marka Trogrlića, pročitao je vlč. Josip Dukić.

Izlaganje je otvoreno temom o izvorima o Tomislavu i njegovu dobu. U predavanju je istaknuto kako o kralju Tomislavu svjedoče dokumenti splitskih crkvenih sabora (925.-928.) koji sadrže pisma dvojice papa i zaključke dvaju sabora sačuvana u kasnijim prijepisima u spisu pod naslovom Historia Salonitana Maior (HSM).

Nakon predavanja svećenici su imali prigodu pristupiti sakramentu pomirenja.

U podne, vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić u zajedništvu sa svim biskupima BK-a BiH, apostolskim nuncijem u BiH nadbiskupom Francisom Assisijem Chullikattom, umirovljenim biskupom banjolučkim Markom Semrenom, provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravkom Dadićem, provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozom Grbešom i ostalih 200-tinjak nazočnih svećenika predvodio je euharistijsko slavlje, koje je započelo procesijom.

Na početku je nadbiskup uputio pozdrav okupljenima napomenuvši kako se među njima nalazi i 12 đakona koji će krajem lipnja biti zaređeni za svećenike te je izrazio radost zbog buduće suradnje.

„Ovo okupljanje očituje našu duboku zahvalnost Kristu Gospodinu, Svećeniku svih svećenika i Pastiru svih pastira, u jubilarnoj 2025. od njegova rođenja. Ono ima i znakovitu poruku kontinuiteta jer je prošlo 1 100 godina od splitskih sabora, koji su održani u vrijeme hrvatskoga kralja Tomislava, a uredili su crkvenu organizaciju i život također na ovim prostorima“, kazao je nadbiskup Vukšić

Iznio je potom podatke o broju svećenika; biskupije i provincije zajedno imaju 785 svećenika (Sarajevska 215, Banjolučka 29, Mostarska 64, Trebinjska 28, Bosna srebrena 257, Hercegovački franjevci 192) od kojih 529 živi i djeluje u Bosni i Hercegovini, a njima treba dodati još 10 salezijanaca, isusovaca i karmelićana čija su upravna sjedišta u Hrvatskoj. Potaknuo je na molitvu za duše onih svećenika koji su preminuli od posljednjeg susreta 2022. (njih 43).

U homiliji koju je izrekao biskup Petar naglašeno je kako je svećeništvo dar, ali i smjer.

Na početku je naglasio kako su u Tomislavgradu okupljeni ne samo kao prezbiteri, nego i kao baštinici više od tisuću godina vjere, žrtve, crkvene svijesti i narodne odgovornosti te kako jubilej 1 100 godina Splitskog sabora i početaka hrvatskog kraljevstva poziva ne na puko sjećanje i slavlje prošlosti, nego na svjesno i odgovorno življenje svećeništva u vremenu koje traži jasnoću, poniznost i svetost.

Protumačio je potom liturgijska čitanja koja, kako je kazao, daju dva velika duhovna temelja: Pavlov oproštajni govor u Miletu (Dj 20) i Isusovu velikosvećeničku molitvu (Iv 17).

Istaknuo je kako prema Pavlovim riječima efeškim starješinama: „Pazite na sebe“, tek sekundarno dolazi poziv da se pazi na stado. „Što nam govori ova naredba? Što znači dati prioritet brizi o sebi? Poziva nas: Za sve one koji žele raditi na drugima i s drugima, njihov vlastiti ispravan stav i njihov osobni uzor u obraćenju su prvi prioritet i to treba imati na umu. Tek onda počinje njihov ostali posao. Rad na sebi nikada ne smije biti zaboravljen ili zanemarivan u korist rada na drugima. Nisu postignuća, niti služenje Isusovih učenika ono što je najvažnije pred Bogom, već njihova osoba, njihov vlastiti nutarnji rast, njihovo osobno posvećenje. Najmarljiviji i najraznovrsniji rad u Gospodnjem vinogradu može postati odbojna karikatura ako se radnik izloži svim vrstama slabosti u svom životu i ponašanju.

Ako se brinemo o sebi, naš rad na stadu neće biti uzaludan. Ali ako sami sebe ne discipliniramo, drugi neće ništa prihvatiti od nas“, posvijestio je biskup Palić te pojasnio kako sv. Pavao podsjeća i da svećenik nije postavljen iznad stada, nego je on u njemu te kako Božji sluga uvijek mora pamtiti da nije ništa drugo nego pomilovani grešnik, kojemu je potrebna krv i pravednost Kristova jednako kao i najslabijem u stadu.

Dotaknuo se potom prvog crkvenog sabora među Hrvatima koji, prema njegovim riječima, šalje duboku duhovnu poruku, a to je da je Crkva pozvana biti majka naroda, čuvarica srca i ona koja oblikuje povijest toga naroda.

„Danas, kada slavimo 1 100 godina toga događaja, s pravom se smijemo pitati: jesmo li mi, svećenici 21. stoljeća, jednako hrabri, jednako vjerni, jednako odgovorni kao naši prethodnici u 10. stoljeću? Jesmo li i danas spremni posvetiti se u istini, ne radi ugleda, nego radi vjernosti i ne radi prošlosti, nego radi budućnosti naroda?“, potaknuo je biskup na promišljanje poručivši kako je svećeništvo dar, ali i smjer: „Krist, križ, zajedništvo, molitva, služenje, svetost“.

Nakon homilije uslijedila je obnova svećeničkih obećanja okupljenih prezbitera.

Misno slavlje, kao i molitvu Trećeg časa, pjevanjem su predvodili novaci Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM.

Na kraju mise, nazočnima se obratio nuncij Chullikatt koji je zahvalio za poziv da sudjeluje u ovom „vrijednom trogodišnjem susretu svećenika“ jer je to „tradicija koja snaži naše crkveno i svećeničko zajedništvo i podsjeća nas na ljepotu poslanja“.

Podijelio je zatim nekoliko misli iz homilije koju je uputio papa Leon XIV. prigodom svećeničkog ređenja u Vatikanu 31. svibnja, na blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije.

„Svećeništvo nije čast koju treba zadržati nego dar koji se svakodnevno daruje. Crkva je poput Krista pozvana izići, susresti, služiti. Svećenik nije čovjek moći, nego svjedok milosrđa i nade. Njegov život mora biti jasan, čitljiv i vjerodostojan, to je ono što danas svijet traži“, riječi su Svetoga Oca koje je s prezbiterima podijelio nuncij Chullikatt.

Zatim je banjolučki biskup Željko predstavio program VIII. obiteljskog dana koji će biti upriličen 26. i 27. srpnja na Kupresu, potaknuvši svećenike da se sa župljanima odazovu u što većem broju.

Poslije svečanog blagoslova, ispred župne crkve upriličeno je zajedničko fotografiranje, a druženje je nastavljeno uz zajednički objed.

Podsjetimo kako je susret održan u skladu s prethodnom odlukom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, da se svake tri godine organizira ovakvo okupljanje svih svećenika u BiH koje osmišljava Vijeće za kler BK-a BiH.