Održana tribina dubrovačkog HKLD-a
Foto: Angelina Tadić // Tribina dubrovačkog HKLD-a
Podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD) u Dubrovniku u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak – Dubrovnik i Dubrovačkom biskupijom organizirala je u četvrtak 30. lipnja tribinu „Može li suosjećanje zdravstvenih djelatnika spasiti zapadnu medicinu?“.
Moderator tribine, predsjednik dubrovačke podružnice HKLD-a dr. Tomislav Ljubičić na samom početku je zahvalio svim nazočnima na dolasku napomenuvši kako je ovo prvi javni događaj u organizaciji novog, pomlađenog vodstva Podružnice. Posebno je izdvojio podršku dubrovačkih podružnica liječničkog Zbora i Komore, Caritasa, Crvenog križa, HKD-a Napredak te Dubrovačke biskupije. Zahvalio je na dolasku bivšem dekanu Medicinskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Niki Zuraku, koji je prvi uveo kolegij medicinske etike u nastavu te dubrovačkom biskupu Roku Glasnoviću.
Uvodničar tribine bio je predsjednik HKLD-a doc. dr. Rok Čivljak, ugledni infektolog sa zagrebačke Infektološke klinike „Fran Mihaljević“. Vrlo zanimljivim i slikovitim predavanjem o suosjećanju ili bolje rečeno supatništvu s bolesnicima upoznao je nazočne sa svojim zapažanjima s nedavno održane konferencije Europskog udruženja katoličkih liječničkih društava na tu temu u Asizu.
Promišljajući o tome na koji način i do koje razine liječnik koji četrdeset godina prakticira svoju struku može svakodnevno supatiti sa svim bolesnicima koje susreće u svakodnevnom životu, a da pri tom ne ugrozi samoga sebe, primarijus Čivljak je kazao: „S jedne strane, mi, naravno, kao katolički zdravstveni djelatnici, liječnici i medicinske sestre, moramo prihvatiti i u svakom bolesniku vidjeti sliku Isusa Krista. Kao što je Krist patio zajedno s ljudima koje je susretao u životu i bio dobar Samarijanac, i nama mora biti uzor najveći liječnik Isus Krist. Mi se ne smijemo libiti razumjeti, i ako treba, supatiti s našim bolesnicima. S druge strane, mi moramo zadržati svoj integritet, moramo pronaći načine i metode kako pomoći bolesniku čak i nositi njegov križ, ali da ne ugrozimo sebe i svoj integritet. To nije jednostavno i nema jednostavnog odgovora na pitanje kako to provesti iz teorije u praksu.“
Dr. Čivljak je dalje naglasio da literatura kaže da je supatništvo i suosjećanje jedna od glavnih sastavnica liječničke struke, ali također i ako se u tome pretjera može doći do „burnouta“ (izgaranja), što nije cilj.
Predsjednik HKLD-a svojim predavanjem izazovnog naslova uspio je izazvati pozitivne reakcije slušatelja. Time je otvorena rasprava o krizi suvremene zapadne medicine, utjecaju pandemije COVID-19 na zdravstveni sustav i mogućim rješenjima za unapređenje skrbi o bolesnicima u suvremenom društvu.
Nekoliko uglednih i iskusnih liječnika uključilo se u raspravu i podijelilo svoja iskustva iz svakodnevnog rada te ih usporedilo s nama sličnim društvima, ali i s drugačijim modelima sustava zdravstvene zaštite.
Dr. Dragutin Petković, s pozicije člana Etičkog povjerenstva Hrvatske liječničke komore, upoznao je nazočne s najčešćim pritužbama pacijenata i članova njihovih obitelji. Pritužbe se uglavnom odnose na manjkavost ili lošu komunikaciju te na probleme vremensko-kadrovskih normativa.
Voditelj Odjela za palijativnu skrb prim. Srećko Ljubičić i bivša voditeljica pedijatrije u OB Dubrovnik prim. Marija Radonić iznijeli su primjere dobre prakse suosjećanja s bolesnicima na svojim odjelima.
Umirovljeni prof. dr. Zurak podijelio je s nazočnima svoje emocije i iskustva s pokušajima sustavnog uređenja medicinske etike u nastavi medicinskih fakulteta.
Nakon odgovora na brojna pitanja, na kraju tribine prim. Čivljak sublimirao je raspravu i naglasio potrebu obveznog educiranja zdravstvenih djelatnika da se u suvremenoj medicini ne zaboravi bolesnik sa svim svojim tjelesnim, psihičkim, socijalnim i duhovnim potrebama.
Tribinu je zaključio predsjednik Ljubičić te je još jednom svima zahvalio.
