Organizator dvodnevnog simpozija bio je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, a u ime organizatora pročelnik Centra prof. dr. Stjepan Baloban izrazio je zahvalu svima na kraju tog, kako je rekao, „dvodnevnog znanstvenog maratona”. Centar se želi u budućnosti baviti pitanjem oživotvorenja i promicanja socijalnog nauka Crkve, a tim su simpozijem htjeli pokazati da je to ujedno i briga kršćana i svih ljudi dobre volje, kazao je.

U sklopu okruglog stola, prof. dr. Smiljana Leinert Novosel s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dala je uvid u aktualnu kvalitetu dijaloga, ističući kako se dijalog „mora njegovati odozdo prema gore”. Naime, prema tumačenju prof. dr. Leinert Novosel to znači „da se dijalogu moramo učiti od rođenja i da bi zapravo socijalizacija djeteta u obitelji već trebala pretpostaviti neku formu dijaloga”.

„Mi smo nažalost u vremenu kad je tehnološki pritisak toliko intenzivan, da ljudi osjećaju da više nikakva komunikacija, a pogotovo neki dijalog, nije potreban. Ako se on i zbiva, zbiva se u oskudnim uvjetima u razmjeni poruka. SMS-ova, a pri kojima zapravo ne vidite čovjeka. Ne vidite njegovo raspoloženje, ne vidite zapravo tko vam je primatelj tih poruka s druge strane. Istraživanja pokazuju da komunikacija zadnjih godina izrazito mijenja karakter. Ova interpersonalna komunikacija slabi. Ljudi nemaju vremena i interesa uopće razgovarati, posvetiti se bližnjemu”.

Sociolog prof. dr. Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je na tom tragu dodao kako je dijaloga sve manje „jer smo odustali od traganja za istinom”.

„Egoizam stava je po meni ključni problem. Dakle, on ubija potragu za istinom, a onda i dijalog kao metodu dolaska do traganja za istinom. Na kraju, to ubija i znanost”. Dodao je kako se čini da je čak unutar Crkve došlo do odustajanja od traganja za istinom. „Sve uzimamo neupitno, bez ikakvog prostora za propitivanje. Mislim da je to jedna vrlo široka, pojava, proces na Zapadu”.

Fra Siniša Pucić, prvi urednik časopisa o beskućništvu i srodnim temama „Ulične svjetiljke”, govorio je o svom iskustvu preuzimanja župnog Caritasa. „Mnogi od njih čak nisu ni voljni da im volonter dođe, nego oni će doći po paket hrane , vjerojatno i zbog stida zbog svega, ali mislim da je tu jedna zapuštenost koju evo sad pokušavam kroz nekakvo djelovanje riješiti, odnosno taj župni Caritas dići najvišu razinu. Dakle, više se ne postavlja pitanje da je prioritet podijeliti materijalnu pomoć tim ljudima. Ono što je puno važnije jest njih susresti”. Stoga, jedan od pokušaja ostvarivanja „kulture susreta”, kazao je fra Siniša, je da volonteri pri podjeli materijalne pomoći nužno sretnu osobu u svom domu ili na kavi.

Iz perspektive medicinske struke govorila je prof. dr. Jasenka Markeljević s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „Stalno studentima ponavljam da oni trebaju biti – neovisno o tome gdje žive, žive li u Nizozemskoj gdje se forsira eutanazija, ili kod nas, ili gdje god radili – da moraju uvijek biti izričaj autentične istine u svom životu i da im je to u biti cilj. Bili religiozni, ili je ne, moraju to prepoznati u sebi. S druge strane, uvijek ih podučavam da bi trebali biti upoznati – što naravno nije nije dio naše edukacije – s različitim rezolucijama i konvencijama koje zapravo stavljaju u prvi plan dostojanstvo ljudske osobe i ljudsko pravo na život”.

Tihana Mojsinović iz Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve se osvrnula na ekološku krizu. „Postoji i ta dimenzija naših bližnjih koji su nam udaljeni u vremenu, a to su one buduće generacije i kako papa Franjo – mislim da je to bilo prilikom lansiranja akcijske platforme Laudato si’ (…) – govori: ‘Iz Božjih ruku smo primili vrt, zar možemo svojoj djeci ostaviti pustinju?’”

Dr. Ivić Pašalić iz Hrvatske udruge poslodavaca kazao je kako smatra da je kultura poduzetništva – odnosno da ljudi budu među ostalim odgovorni, efikasni i pošteni – apel svima. „Da Crkva bude poduzetna, da svatko od nas pojedinaca bude poduzetan, da udruge budu poduzetne, da nema stava ‘netko drugi će nešto riješiti”. Ja smatram da ako bismo uistinu pokušali graditi kulturu poduzetnosti u društvu da bi brzo došlo do promjena”.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata je podijelio kako je prvi put čuo za socijalni nauk Crkve, odajući priznanje pokojnom župniku Župe sv. Marka Križevčanina Franju Juraku koji je vrlo rano prevodio dokumente na o toj tematici. Nadalje, primijetio je kako su se ljudi počeli povlačiti u Hrvatskoj te da je komunikacija jednostrana putema e-mailova. „Sve više nam nedostaje da mi sjednemo skupa i da ozbiljno raspravljamo o problemima tako da se međusobno čujemo”.

Potom se prof. dr. Gordan Črpić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, ujedno i prvi tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, osvrnuo kako je „liberalno društvo zaboravilo pitati o čovjeku”. Pretpostavljamo da znamo odgovor na pitanje „tko je čovjek” i „tko je Bog”, ali ga ne postavljamo, istaknuo je.

Okrugli stol bio je posljednji događaj dvodnevnog simpozija „Promicanje i oživotvorenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj” koji se organizirao povodom obilježavanja 25 godina djelovanja Centra za promicanje socijalni nauk Crkve.