Koncelebrirali su konkatedralni župnik Matej Glavica, v. d. dekana KBF-a u Đakovu Ivica Pažin, sveučilišni kapelan i v. d. prodekana KBF-a u Đakovu Davor Vuković, v. d. prodekana KBF-a u Đakovu Boris Vulić, župnik Župe sv. Luke evanđelista u Josipovcu i nadbiskupijski Povjerenik za pastoral mladih te studentski kapelan Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Mario Žigman, ravnatelj Caritasa i Nadbiskupskog Vikarijata te profesor na KBF-u u Đakovu Drago Tukara te vjeroučitelj i duhovnik u IKG-u Osijeku te pomoćnik SKAC-a Osijek o. Boris Jozić, DI.

Misna čitanja navijestili su rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac, profesorica na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Marcela Šperanda i profesorica na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku Dubravka Smajić. Studentica Lorena Ilić izrekla je molitvu vjernika, a pjevanje je predvodio župni zbor mladih pod vodstvom vjeroučiteljice Krunoslave Lukač.

Tumačeći prvo čitanje (Post 3, 9-15), mons. Hranić je govorio o prvom čovjekovom grijehu i njegovoj slobodi. „Zmija, koja je simbol zla i opasnosti, nije sama prekinula prijateljstvo čovjeka s Bogom, nego je djelovala na čovjeka tako da on sam to učini. Đavao nas uvijek zavodi na takav način da nam ono što je za nas pogubno predstavi kao poželjno, a Boga kao onoga koji ograničava našu slobodu. Stablo spoznaje dobra zla s kojega je Bog čovjeku zabranio jesti, podsjećalo je čovjeka da on nije potpuno neovisan gospodar stvorene stvarnosti, nego da je, kao i sve drugo stvoreno, ovisan o Bogu. Vrt mu je povjeren na uređivanje i upravljanje, ali nije njegovo vlasništvo i ne smije uklanjati Boga te sebe proglašavati gospodarom svijeta. Tu se pojavljuje opasnost da čovjek sam odlučuje što je dobro, a što zlo i da tako dobrim proglasi samo ono što odgovara njegovim zahtjevima i interesima, a zlim ono što se protivi njegovim željama“, istaknuo je.

„Čovjek je pozvan svoje odluke i prosudbe donositi u zajedništvu s Bogom, a ne po svojim prohtjevima i željama. Ono što iščitavamo iz te biblijske priče reflektira se i danas kada griješimo. Svaki je grijeh odbijanje Boga i njegove volje te zatvaranje u sebe i svoje interese što često rađa narušavanjem mira, sklada i zajedništva, sebičnim iskorištavanjem prirode pri čemu jedini bog postaju naši interesi i profit. Glavni problem čovjeka je što se on otima djelovanju Božje milosti i poticajima Duha Svetoga te takvim stavom odbijamo biti Isusov brat, sestra i majka, odbijamo vršiti Božju volju. Kao rezultat takvih ponašanja čovjek počinje biti koruptivan na različite načine, produbljuje svoju sebičnost. Poslodavci radnicima daju što je moguće nižu plaću, diskriminira se žene nakon porodiljnog dopusta često nižom plaćom ili drugim, manje plaćenim radnim mjestom, ne poštujemo nezaštićeni život nerođenih, tugujemo nad demografijom našeg naroda, a u isto vrijeme brak proglašavamo konzervativnim i nazadnim. Mi smo često ti koji smo izvan sebe i imamo đavla, a ne Isus“, poručio je.

„Ono što čitamo na prvim stranicama Biblije često se ponavlja i u našim životima. Zato se i danas svatko od nas treba pitati gdje smo, gdje smo bili tijekom ove akademske godine. U kući slušali Isusa ili ispred kuće proglašavali ga ludim? Ili s rodbinom koja ga želi zaustaviti da ih više ne sramoti? S koliko smo odgovornosti pristupali nastavi, kako smo koristili mogućnosti koje nam roditelji pružaju, kako smo pristupali znanstvenom radu i kakve ćemo rezultate sabrati na kraju akademske godine? Važna su to pitanja kojima si posviješćujemo gdje smo u odnosu prema Bogu, u odnosu prema našim obavezama, slušamo li Božju volju za svoju svakodnevicu ili smo se negdje izgubili, zastranili“, naglasio je.

Na kraju homilije, nadbiskup je pozvao okupljene da ne zastanu na lošim vijestima koje se lako i brzo šire. „Mi svojim životom i primjerom palimo svjetlo. Premda se nekad jednostavno dobro djelo čini beznačajnim i malenim, ustrajmo u dobru. Budemo li se trudili svaki dan paliti svjetlo, živjeti uzimajući u obzir Božju riječ, brinući i za druge ljude oko nas, postajemo kvasac uskrsne preobrazbe, kvasac dobra i u stanju smo u zajedništvu s Bogom mijenjati ovaj svijet, da postaje zdraviji, humaniji i bolji. I onda ono što stječemo na sveučilištu stavimo u službu drugih ljudi, da unaprjeđujemo društvo i činimo da smo svi zadovoljniji, radosniji  i sretniji, da je manje zla i razdora među nama“, zaključio je.

Nakon pričesti, vjernici su otpjevali „Tebe Boga hvalimo“, a nakon mise održano je druženje nadbiskupa sa sveučilišnim profesorima i djelatnicima fakulteta.