Budi dio naše mreže
Izbornik

Otvorena Godina Ivana Rangera

Lepoglava (IKA )

U povodu 250. obljetnice smrti istaknutoga pavlinskog slikara Ivana Rangera (1700-1753), u Lepoglavi je svečanim misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup Marko Culej, otvorena Rangerova godina

Lepoglava, (IKA) – U povodu 250. obljetnice smrti istaknutoga pavlinskog slikara Ivana Rangera (1700-1753), u Lepoglavi je svečanim misnim slavljem, koje je u nedjelju 26. siječnja predvodio varaždinski biskup Marko Culej, otvorena Rangerova godina. Misa zadušnica za Rangera slavljena je u lepoglavskoj župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM, kojoj je gradnja zajedno s tamošnjim pavlinskim samostanom započela 1400. godine. Okupljene župljane i štovatelje Rangerova likovnog stvaralaštva u župnoj crkvi, čija je unutrašnjost bogato oslikana njegovim freskama, pozdravio je župnik Andrija Kišiček, koji je istaknuo kako je pavlinski časni brat Ivan Krstitelj Ranger, koji je pokopan sa subraćom pavlinima u lepoglavskoj crkvi, slikao evanđeoske motive, odnosno propovijedao je Evanđelje putem svojih freski, koje se nalaze u mnogim crkvama lepoglavskog kraja i šire. Otvarajući Godinu Ivana Rangera, biskup Culej kazao je kako primjer toga nadaleko poznatog freskoslikara svjedoči da čovjekov život i djela nikada ne umiru, jer Bog nagrađuje radošću vječnog života ljudsko stvaralaštvo koje izvire u vjeri, ljubavi i dobroti. Istaknuvši u propovijedi kako Ivan Ranger i danas živi svojim djelima u brojnim crkvama diljem sjeverozapadne Hrvatske, rekao je da njegova djela zorno oslikavaju i otkrivaju vjeru koju je nosio u svome srcu. Rangerove freske dočaravaju kakav treba biti život vjernika predanog Kristu, a to je život bez mržnje, zla, pohlepe, zavisti i grijeha, život ispunjen ljubavi i dobrotom, kazao je biskup. “Spominjući se tog velikog umjetnika i redovnika osjećamo poziv da i mi iza sebe ostavimo trag nakon ovozemaljskog života. Pa makar nismo umjetnici, glazbenici, političari ili bogataši, ni oni koji krojimo sudbinu ovog svijeta, svaki od nas može iza sebe ostaviti trag koji vrijeme neće izbrisati ni grob sakriti, a to je trag dobrote. Premda je Ranger živio samo 53 godine, iza sebe je ostavio neizbrisiv trag vjere u Isusa“, zaključio je biskup Culej.
Na kraju mise biskup Culej podsjetio je da je započela temeljita obnova nekadašnjega lepoglavskog pavlinskog samostana, u kojem će se održavati različiti duhovni sadržaji, čime bi Lepoglava povratila epitet duhovnoga i kulturnog središta. S biskupom Culejem misu su suslavili upravitelj svetišta Majke Božje Bistričke mons. Lovro Cindori, kancelar biskupije mons. Antun Perčić, voditelj HKM u Koblenzu mons. Alojzije Petrović, domaći svećenik mr. Marko Šmuc i drugi svećenici među kojima i pavlini iz Kamenskog, koje je predvodio tajnik Hrvatske pavlinske provincije o. Mario Fundak.
Nakon mise priređena je Večer Ivana Rangera u organizaciji Grada Lepoglave i gradske Turističke zajednice, na kojoj je sve nazočne pozdravila lepoglavska gradonačelnica Nada Zver, istaknuvši kako se godinom posvećenom tomu poznatom pavlinskom slikaru Lepoglava želi zahvaliti za njegovu bogatu umjetničku ostavštinu u lepoglavskom kraju, a želja je gradske uprave i Varaždinske biskupije da se po obnovi pavlinskog samostana u njemu uredi trajni postav izložbe Rangerovih djela. Filatelist Josip Jelenečki iz Varaždinskog kluba kolekcionara kao autor predstavio je omotnicu i poštanski žig u prigodi 250. obljetnice Rangerove smrti. Prigodnu izložbu otvorio je dr. Vitomir Belaj, rekavši kako Rangerovi evanđeoski motivi, koji se nalaze na tiskanicama, pokazuju kako se i putem takvog medija može naviještati i širiti Evanđelje. O životu i djelu Ivana Rangera izlagala je prof. Marija Mirković, vrsna poznavateljica njegova stvaralaštva te je prikazan njezin dokumentarni film pod nazivom “Barokni slikar hrvatskih pavlina”.
Na samu 250. obljetnicu Rangerove smrti, 27. siječnja, biskup Culej predvodio je misu zadušnicu u varaždinskoj katedrali Uznesenja Marijina, a nakon mise je u dvorani Biskupskog ordinarijata izlaganje o Rangerovu životu i radu održala prof. Mirković.