Na panoima s tekstovima na arapskom i engleskom jeziku i izlošcima, izložba otvorena od utorka 6. lipnja do 25. srpnja, prikazuje na koji su način franjevci pridonosili javnom i društvenom životu u Jeruzalemu. Franjevcima je odlukom pape Klementa VI. godine 1342. povjerena briga za sveta mjesta u Svetoj zemlji.

Prvi su franjevci došli u Svetu zemlju 1217. iz Italije i od tada žive i djeluju na svetim mjestima u Jeruzalemu, Betlehemu i drugim hodočasničkim mjestima u Izraelu i palestinskim područjima.

Izložba pokazuje kako je u 14. stoljeću zahvaljujući franjevačkom samostanu organizirana medicinska služba, a kasnije su ondje pripravljani lijekovi uz pomoć sastojaka iz Europe, Indije i Amerike i domaćih ljekovitih biljaka. „Jeruzalemski balzam“ koji su franjevci razvili u 17. stoljeću, zbog svoga protuupalnog djelovanja bio je tražen i u Europi.
Od 16. stoljeća franjevci su u Svetoj zemlji osnivali strukovne i druge obrazovne ustanove, a 1847. otvorili su drugu tiskaru u Jeruzalemu, ubrzo nakon što su to učinili Armenci. Najprije su tiskali arapske tekstove, među inima udžbenike, jezične savjetnike, hodočasničke vodiče kao i vjersku literaturu i liturgijske knjige. Osim toga, franjevačka tiskara tiskala je i jelovnike za restorane, poslovne posjetnice, plakate i vozne karte za željeznicu, ukratko sve što je bilo potrebno u svakodnevnom životu.

Važnu društvenu ulogu imala je i krojačnica u Samostanu svetog Spasitelja. Ondje je uz misno rublje, oltarnike i drugo liturgijsko ruho šivana i dječja odjeća, ponajprije za siročad. Među izlošcima nalazi se i šivaći stroj, popularna „singerica“ iz 19. stoljeća.

Izložba pruža uvid i u dušobrižničku službu franjevaca. Od 1622. sustavno su osnivali župe, a krajem 17. stoljeća u svakoj latinskoj župi koju su vodili franjevci, bio je jedan svećenik koji je vladao arapskim jezikom. Župne matice uredno bilježe krštenja, prve pričesti i vjenčanja, a brojna vjenčanja između pripadnika različitih kršćanskih zajednica svjedoče o kršćanskom suživotu u Svetoj zemlji.

Na poticaj pape Pija XI., tridesetih godina dvadesetog stoljeća u jeruzalemskom Samostanu svetog Spasitelja obogaćen je društveni život. Osnivane su molitvene skupine, skupine mladih, izviđači, zbor i puhački orkestar.

Jedna od tema izložbe je i mjesna umjetnost. Izložba prikazuje palestinski svadbeni nakit i umjetnički izrađena biserna raspela. Franjevačka kustodija u Svetoj zemlji posjeduje 300 ikona iz Rusije s Balkana i iz Etiopije, kao i one koje su izrađene u Svetoj zemlji.

Predmeti i dokumenti samostana u međuvremenu su digitalno obrađeni. Među njima su i ljekarnički arhivi od ranog 17. stoljeća do 1913. godine, medicinska i farmaceutska literatura iz 19. i ranog 20. stoljeća, kao i knjige tiskane u franjevačkoj tiskari na različitim jezicima.

Izložbom se nastoji pokazati kako su čvrsto i dugo kršćani povezani s Jeruzalemom, kako su ondje udomaćeni i na koji su način utjecali na grad, iako bi njihova nazočnost u sadašnjem razvoju grada, kako ističu organizatori, mogla biti gurnuta u pozadinu. Izložba je zamišljena kao prvi korak u pripremi franjevačkog povijesnog muzeja, koji bi 2026. trebao biti otvoren u franjevačkoj kustodiji u Svetoj zemlji, prenosi KNA.