Sveti Otac je u poruci istaknuo veliku nejednakost koja postoji u svijetu između onih koji žive u izobilju i onih koji još uvijek trpe ili umiru od gladi.

Nemojmo se ograničiti na riječi, hitno je potrebno učinkovito odgovoriti na bolan vapaj gladnih koji traže pravednost – pozvao je Sveti Otac.

Sramotno je bacati hranu

Korištenje hrane na neprikladan način, rasipajući ju ili gubeći, odgovara življenju kulture „upotrijebi i baci“, te pokazuje nezanimanje za ono što ima temeljnu vrijednost. Znajući da mnoga ljudska bića nemaju pristup odgovarajućoj ishrani ili sredstvima kojima bi ju nabavili – što je temeljno i prioritetno pravo svake osobe – vidjeti hranu bačenu u otpad ili pokvarenu zbog nedostatka potrebnih sredstava da bi ju se dostavilo primateljima doista je sramotno i zabrinjavajuće – poručio je.

Vapaj gladnih

Upozorivši na sve veće nejednakosti, pozivajući se na podatke Izvještaja o stanju prehrambene i nutritivne sigurnosti u svijetu, Papa je napomenuo da je broj ljudi na planetu koji nemaju dovoljno hrane, zbog višestrukih kriza s kojima se čovječanstvo mora suočavati, prošle godine značajno porastao.

Njihov vapaj – dodao je – mora odjeknuti u središtima u kojima se donose odluke. Stoga, ponavljam, moramo ubirati da bismo preraspodijelili, a ne proizvoditi da bismo rasipali (Govor članovima Europske federacije banaka hrane, 18. svibnja 2019.). Rekao sam to već prije i neću se umoriti ponavljati: rasipati hranu znači gubiti ljude!

Paradoks obilja

Suočena s „paradoksom obilja“, koji je još prije 30 godina osudio sveti Ivan Pavao II., cijela se međunarodna zajednica treba mobilizirati – napomenuo je Papa.

Činjenica je da na svijetu ima dovoljno hrane da nitko ne ide u krevet praznoga trbuha; naime, proizvedeni prehrambeni resursi više su nego dovoljni da se prehrani 8 milijardā ljudi, ali glad ipak nije iskorijenjena. Ono što nedostaje jest društvena pravednost, odnosno, način na koji se regulira upravljanje resursima i raspodjela bogatstva – poručio je.

Hrana ne može biti predmet špekulacije. O tomu ovisi život. I skandalozno je to da veliki proizvođači potiču kompulzivni konzumerizam radi bogaćenja, uopće ne vodeći računa o stvarnim potrebama ljudi. Špekulacije hranom treba zaustaviti – istaknuo je Rimski Prvosvećenik. Moramo prestati tretirati hranu, koja je temeljno dobro za sve, kao robu za razmjenu za mali broj ljudi – pozvao je.

Zemlja nas moli da ju prestanemo zlostavljati

I moramo prestati pohlepno iskorištavati Zemlju te ju zlostavljati i uništavati poradi našega potrošačkog pretjerivanja – upozorio je Papa.

Rasipanje ili gubljenje hrane, naime, pridonosi povećanju emisije stakleničkih plinova, a time klimatskim promjenama i njihovim štetnim posljedicama. Posebno je pritom spomenuo mlade koji traže da se izoštri pogled i proširi srce, da bi se tako brinulo o zajedničkom domu koji je izišao iz Božjih ruku.

Papin apel je jasan. Ne može se zadovoljiti retoričkim vježbama u toj vrlo važnoj stvari, koje rezultiraju izjavama koje se poslije ne ostvaruju zbog zaboravljivosti, škrtosti ili pohlepe. Vrijeme je da se djeluje hitno i za opće dobro. Hitno je potrebno da države i velike multinacionalne kompanije, udruge i pojedinci – svi, bez iznimke – učinkovito i pošteno odgovore na bolan vapaj gladnih koji traže pravednost.

Na svakomu je od nas da svjesno i odgovorno usmjeri svoj način života, da nitko ne bi bio lišen hrane koja mu je potrebna i o kojoj ovisi njegov opstanak – istaknuo je na kraju papa Franjo, prenosi Vatican News.