Papa Franjo biskupima istočnih katoličkih Crkava: Ljubav umanjuje podjele

Susret pape Franje s istočnim katoličkim biskupima iz Europe odražava bogatstvo obreda u Katoličkoj Crkvi, koje nije ograničeno samo na latinsku tradiciju. Prisutni su bili predstavnici više Crkvi bizantske tradicije; mnogi su došli iz – kako ju Papa naziva – „drage Ukrajine“. Ali, bili su tu i biskupi s Bliskoga istoka, iz Indije i drugih krajeva koji su naišli na gostoljubivost u europskim zemljama. Sve je to znak višebojne Crkve, mozaika i žive ikone neujednačenoga svjedočanstva.

Ta je raznolikost – istaknuo je Papa – izvanredno bogatstvo. Kršćansko jedinstvo, naime, ne znači jednoličnost, a kršćanska vjera nije poput instrumenta s jednom žicom nego je simfonijska. U toj simfoniji odzvanja i svjedočanstvo vjernosti zajedništvu s rimskim biskupom, koja je u povijesti više puta prikazana, katkada i do prolijevanja krvi – napomenuo je Sveti Otac te istaknuo – Katoličko je zajedništvo dio vašega posebnog identiteta, ali ništa mu ne oduzima, štoviše, pridonosi njegovu potpunom ostvarenju, primjerice, štiteći ga od napasti zatvaranja u sebe i padanja u nacionalne težnje za samostalnošću ili etničkim isključivanjem. Upravo je to – prema Papinim riječima – u našoj civilizaciji opasnost ovoga vremena: partikularizmi koji postaju populizmi i žele naređivati i sve učiniti jednoličnim.

Istočne su Crkve u Europi čuvari posebnoga poslanja na ekumenskom putu – napomenuo je Papa. Značenje se toga ekumenskog poslanja, koje je u središtu susreta istočnih katoličkih biskupa koji je u četvrtak započeo u Rimu, očituje u svijetu i u vremenu u kojemu ne nedostaje kritika i podjela.

Danas, dok previše nejednakosti i podjela ugrožavaju mir, osjećajmo se pozvani biti tvorci dijaloga, promicatelji pomirenja, strpljivi graditelji civilizacije susreta, koji će očuvati naše vrijeme od neciviliziranih sukobā. Dok mnogi dopuštaju da ih se uvuče u spiralu nasilja, u zatvoreni krug zahtjevā i stalnoga uzajamnog optuživanja, Gospodin želi da budemo blagi sijači Evanđelja ljubavi – istaknuo je Papa.

Budite u kršćanskoj obitelji oni koji se zauzimaju u liječenju ranā iz prošlosti, u nadvladavanju predrasudā i podjelā, u pružanju nade svima, hodeći bok uz bok s nekatoličkom braćom i sestrama – potaknuo je papa Franjo te spomenuo neke zajedničke susrete, poput molitve za mir u Svetoj zemlji, održane u Vatikanskim vrtovima; prisjetio se potom i susreta s izbjeglicama na Lezbosu, te dijaloga za mir na Bliskom istoku, održanom u Bariju. Dodao je kako osjeća da put, na koji nas se upućuje iz visine, čine molitva, poniznost i ljubav.

Papa Franjo je potom potaknuo na život u ljubavi prema svim ljudima. Ona uvijek ima prednost, i nikada ne prestaje – kazao je podsjećajući na riječi svetoga Pavla (usp. 1 Kor 13). Kada se zajedno sagnemo do brata koji trpi, kada zajedno postajemo bliski s onima koji trpe zbog samoće i siromaštva, kada stavljamo u središte onoga tko je marginaliziran, poput djece koja ne vide svjetlost, mladih lišenih nade, obiteljī u napasti razjedinjenja, bolesnih ili odbačenih starijih osoba, već hodimo zajedno u ljubavi koja smanjuje podjele.

Tako se – prema Papinim riječima – pripremamo za zajedničko prebivanje u Nebu, na koje smo pozvani. Tamo nas Gospodin neće pitati koji su, i koliki teritoriji ostali u našoj nadležnosti, ni kako smo pridonijeli razvoju svojih nacionalnih identiteta. Ljubeći – dodao je – pronalazi se radost i širi nada. Ako ljubimo, u drugi plan prelaze stvarnosti na koje smo još uvijek navezani – tu je također i novac, koji je otrov; đavao ulazi kroz džepove, nemojte to zaboraviti! – a u prvi plan dolaze one koje ostaju zauvijek: Bog i bližnji – istaknuo je na kraju papa Franjo.