Papa Franjo: Mir valja podupirati kako bi se ukorijenio
Foto: Vatican Media // Papa Franjo u Bahreinu - Papa i veliki imam al Tayyeb
Awali (IKA)
Papa Franjo se u petak 4. studenoga u džamiji Kraljevske palače Sakhir u Awaliju susreo s Muslimanskim vijećem starješina, kojemu je na čelu imam Al-Azhara Al-Tayyeb, izvještava Vatican News.
Papa Franjo istaknuo je da Bog mira nikada ne vodi rat, nikada ne potiče mržnju, nikada ne ide za nasiljem. Potaknuo je članove vijeća da prihvate bratstvo, molitvu i zajedničke napore kako bi pomogli čovječanstvu da ponovno otkrije skrivene izvore života, njegujući mir i promičući brigu o ugroženima u društvu.
Obraćajući se članovima Muslimanskoga vijeća starješina, Sveti Otac im je zaželio mir Božji te potaknuo na pomirenje da bi se izbjegle podjele i sukobi u muslimanskim zajednicama koji u ekstremizmu vide opasnost koja nagriza istinsku vjeru. Pritom je istaknuo važnost zalaganja za odbacivanje pogrešnih tumačenja. „Neka mir siđe i ostane nad vama: nad vama koji želite širiti mir usađivanjem u ljudska srca vrijednosti poštovanja, tolerancije i umjerenosti; nad vama koji nastojite poticati prijateljske odnose, međusobno poštovanje i povjerenje s onima koji su sljedbenici drugačije vjerske tradicije; na vas koji nastojite pružiti mladim ljudima moralno i intelektualno obrazovanje da se suprotstavlja svim oblicima mržnje i netolerancije“, naglasio je papa Franjo.
Potom je rekao da je „Bog izvor mira“ i da kao takav „nikada ne izaziva rat, ne potiče mržnju, ne podržava nasilje“. Nastavio je mišlju da su oni koji u njega vjeruju pozvani „promicati mir oruđem mira, a to su susreti, pregovori i dijalozi koji su kisik miroljubivog suživota“. Papa Franjo je podržao širenje kulture mira utemeljene na pravdi kao jedan od ciljeva Vijeća i istaknuo da je to jedini put, budući da je „mir rezultat pravednosti“. Naglasio je da se mir ne može jednostavno proglasiti, već mu se mora pomoći da zaživi, a to je moguće jedino uklanjanjem oblika nejednakosti i diskriminacije koji rađaju nestabilnost i neprijateljstvo.
Rimski je biskup rekao da je „došao među njih kao vjernik u Boga, kao brat i kao hodočasnik mira“, te nastavio u duhu Franje Asiškoga, kako je on volio reći „dok svojim ustima naviještate mir, pobrinite se da veći mir bude u vašim srcima“. Sveti Otac je primijetio da je u tim zemljama običaj rukovati se s gostom i staviti vlastitu ruku na prsa kao znak naklonosti, kao da je poruka tome „ne ostaješ daleko od mene, nego ulaziš u moje srce, u moj život“.
Potom je istaknuo da se trebamo susresti jedni s drugima „kako bismo se upoznali i cijenili, stavili stvarnost ispred ideja i ljude ispred mišljenja, otvorenost prema nebu ispred razlika na zemlji“. Dodao je da „trebamo staviti budućnost bratstva ispred prošlosti antagonizma, nadilazeći povijesne predrasude i nesporazume u ime Gospodina koji je izvor mira“.
Zatim je papa Franjo pozvao sve da se rukovode izrekom imama Alija: „Ljudi su dvije vrste, ili su braća i sestre u vjeri ili bližnji u čovječanstvu”, te da stoga „zaboravimo prošlost i iskreno postignemo međusobno razumijevanje za dobrobit svih u očuvanju i promicanju mira, slobode, socijalne pravde i moralnih vrijednosti“.
Sveti Otac podržao je snagu života koji preživljava i najsušnije pustinje tako što se „napaja vodama susreta i mirnog suživota“. Podsjetio je na „drvo života“ pronađeno u Bahreinu, istaknuvši da je u Bibliji stablo života mjesto u izvornom vrtu u središtu Božjeg plana za čovječanstvo. Dodao je da su ljudska bića okrenula leđa svom Stvoritelju i poretku koji je uspostavio i to je bio početak problema i neuravnoteženosti koji su uslijedili, uključujući svađe i ubojstva među braćom, ponos i društveni sukob. „Svo zlo ukorijenjeno je u odbacivanju Boga i naše braće i sestara u našem gubitku iz vida Stvoritelja života i u tome što sebe više ne vidimo kao čuvare svoje braće“, rekao je. Kao rezultat toga, dva pitanja ostaju važeća bez obzira na vjersku tradiciju koju osoba ispovijeda i ostaju izazov za svaki život i za svako doba: „Gdje si?“ i „Gdje je tvoj brat?“, rekao je papa Franjo.
Nadalje je naglasio da društvena, međunarodna, ekonomska i pojedinačna zla, kao i dramatična ekološka kriza trenutnog vremena u konačnici proizlaze iz otuđenja od Boga i bližnjega svoga. Preporučio je molitvu i bratstvo kao naše skromno, ali učinkovito oružje za ostvarivanje dužnosti u pomoći čovječanstvu da ponovno otkrije zaboravljene izvore života. Upozorio je na druga sredstva i prečace nedostojnih Svevišnjeg „čije ime mira ugrožavaju oni koji se uzdaju u moć i njeguju nasilje, rat i trgovinu oružjem, ‚trgovinu smrću‘ koja pretvara naš zajednički dom u jedan veliki arsenal“, zaključio je Sveti Otac.
Papa je u tom smislu mislio na ljude koji su prisiljeni emigrirati iz svojih zemalja zbog sukoba „subvencioniranih kupnjom zastarjelog oružja po pristupačnim cijenama samo da bi zatim, kroz sve sofisticiraniju vojnu opremu, bili identificirani i vraćeni na drugim granicama“. Usred tih tragičnih scenarija, pozvani smo „proglasiti s mudrošću starijih ljudi i otaca da su Bog i bližnji ispred svega i da samo transcendencija i bratstvo može navedeno spasiti“, kazao je.
Potom je papa Franjo istaknuo da je „na nama da otkrijemo izvore života, inače će pustinja čovječanstva biti sve sušnija i smrtonosnija”, te dodao da „svjedočimo više djelima, negoli samo riječima“. Velika je naša odgovornost pred Bogom i čovječanstvom, dodao je pozvavši sve da budu uzori onoga što propovijedamo, ne samo u svojim zajednicama i domovima, već i u svijetu.
Sveti Otac potaknuo je sve muškarce i žene da se zapitaju „Što znači biti čovjek?“, „Zašto postoji patnja, zlo, smrt i nepravda?“, „Što nas čeka nakon ovog života?“ te da „podržimo jedni druge u tom pogledu nastavljajući s našim današnjim susretom te putujući zajedno!”
Susret je Sveti Otac zaključio mislima da ćemo „biti blagoslovljeni od Svevišnjeg i od najmanjih i ranjivih stvorenja koje Gospodin najviše voli, siromaha, djece i mladih koji nakon toliko mračnih noći čekaju izlazak zore svjetla i mira“.