Pozivajući se na izreku iz njihove tradicionalne baštine „U svakome promišljanju treba uzeti u obzir kako će utjecati na sedmu generaciju“, Papa je kazao kako su te mudre, dalekovidne riječi, čista suprotnost onome što se u naše vrijeme događa. Bitne su veze između mladih i starijih, moraju se čuvati i štititi, kako ne bismo izgubili povijesno sjećanje i vlastiti identitet. „Kada se god sjećanje i identitet čuvaju i štite, postajemo sve ljudskiji“, kazao je.

Najprije, Papa je istaknuo brigu za zemlju kanadskih domorodaca, koju vide kao dar neba, a ne kao resurs za iskorištavanje. Zemlja čuva uspomenu na njihove pretke koji tamo počivaju: „ključno je to okruženje koje omogućuje da se na život svakog pojedinca gleda kao dio veće mreže odnosa, sa Stvoriteljem, s ljudskom zajednicom, sa svim živim vrstama i sa zemljom, našim zajedničkim domom“. Sveti Otac je dodao i posebno bogatstvo njihovih jezika, kulture, tradicije i umjetnosti koje predstavljaju baštinu koja ne pripada samo njima, već cijelome čovječanstvu, jer su izraz naše zajedničke ljudskosti.

No, to isto drvo, bogato plodovima, doživjelo je tragediju, nastavio je Papa. Iskustva te tragedije, koju je Sveti Otac nazvao „iskorijenjivanje“, domoroci su ispričali Papi ovoga tjedna. „Lanac koji je prenosio znanje i način života u jedinstvu sa zemljom prekinut je kolonizacijom kojoj je nedostajalo poštovanje prema vama, otrgnuvši mnoge od vas iz vaše vitalne sredine i pokušali vas prilagoditi drugom mentalitetu“. Na taj način, dodao je Papa, nanesena je velika šteta njihovom identitetu i kulturi, mnoge su obitelji razdvojene, a veliki je broj djece postalo žrtvama pokušaja nametanja uniformnosti temeljene na shvaćanju da se napredak događa ideološkom kolonizacijom, po programima osmišljenima u uredima, umjesto želje da se poštuje život naroda.

Nažalost, na raznim se raznima i danas to događa, rekao je Papa, prisjetivši se oblika političke, ideološke i ekonomske kolonizacije prisutnih u svijetu, vođeni pohlepom i žeđi za profitom. Kolonijalni mentalitet i dalje je raširen, primijetio je, te pozvao: „Pomozimo jedni drugima, zajedno, da to prevladamo“.

„Zbog svega toga“, naglasio je papa Franjo, „snažno osjećam dvije stvari: ljutnju i sram“. Ljutnju osjeća jer nije pravedno prihvaćati, ili još gore, navikavati se na zlo, kao da je neizbježan dio povijesnog procesa. „Bez odlučnog nezadovoljstva, bez povijesnog sjećanja i bez predanosti učenju iz prošlih pogrešaka, problemi ostaju neriješeni i vraćaju se. To možemo vidjeti ovih dana u slučaju rata“.

Sveti Otac isto tako osjeća tugu i sram zbog uloge, kako je objasnio, koje su brojni katolici, napose oni s odgojno-obrazovnim odgovornostima, imali u svim tim stvarima koje su ih ranile. Sve su to stvari u suprotnosti s Evanđeljem Isusa Krista, naglasio je. „Za žalosno ponašanje tih članova Katoličke Crkve, tražim Boga za oproštenje te vam želim svim srcem reći: jako mi je žao. Pridružujem se svojoj braći, kanadskim biskupima, u traženju oprosta“. Jasno je, istaknuo je, da se sadržaj vjere ne može prenijeti na način suprotan samoj vjeri.

Papa je izrazio nadu da će susreti koji su se odvijali prošlih dana pokazati „nove putove kojima ćemo zajedno ići, uliti hrabrost i snagu te dovesti do većeg angažmana na lokalnoj razini. Svaki istinski učinkovit proces ozdravljenja zahtijeva konkretne radnje“. Potaknuo je biskupe i katoličku zajednicu da nastave poduzeti korake prema transparentnoj potrazi za istinom te poticati ozdravljenje i pomirenje.

„Želim vam reći da Crkva stoji uz vas i želi nastaviti putovati s vama. Dijalog je ključ znanja i dijeljenja, a kanadski biskupi jasno su izrazili svoju predanost da zajedno s vama nastave napredovati na obnovljenom, konstruktivnom, plodonosnom putu, gdje će susreti i zajednički projekti biti od velike pomoći“.

Riječi, a još više svjedočanstva, obogatili su ga, kazao je papa Franjo. „Donijeli ste ovdje, u Rim, živi osjećaj svojih zajednica“. Rado će se ponovno obogatiti, kada će, kako je rekao, posjetiti njihove rodne krajeve. „Stoga ću zaključiti govoreći ‘Do ponovnog susreta’ u Kanadi, gdje ću vam moći bolje izraziti svoju bliskost“. Do tada, rekao je, jamči im svoje molitve, a biskupima je zahvalio na hrabrosti i poniznosti, kojima se otkriva Duh Gospodnji.