Dokumenti Drugoga vatikanskog koncila

IV. Pastoralna konstitucija Gaudium et spes

5. Poslanje Crkve u suvremenom svijetu (GS, 40–45)

Draga braćo i sestre, dobar dan i dobro došli!

Nastavljajući razmišljanje o koncilskoj Konstituciji Gaudium et spes (GS), danas razmatramo četvrto poglavlje prvoga dijela, posvećeno poslanju Crkve u suvremenom svijetu. Prije svega, Koncil podsjeća da Crkva nije »iznad« ili »pokraj« svijeta, nego je poput ucijepljene u njega. »Mundus reconciliatus Ecclesia«, napisao je sveti Augustin (Sermo 96): Crkva je svijet koji je već pomiren s Bogom; mi smo hodočasnici na zemlji i s ovim svijetom dijelimo krhkost i ljepotu (usp. GS, 41).

Kao što se Sin Božji utjelovio da bi dao život svijetu i pomirio ga s Ocem, tako Crkva prebiva u svijetu kao znak Božjega utjelovljenja kako bi očitovala njegov naum da nas sve učini svojom djecom u jednoj velikoj ljudskoj obitelji. Stoga Crkva kroči kroz povijest među narodima i kulturama, a »to ispreplitanje života s narodima sve joj više omogućuje da shvati kako njezino poslanje ima povijesni doseg i podrazumijeva odgovornost za način na koji se tkaju društveni odnosi« (Enc. Lett. Magnifica humanitas, 19).

Prvo poslanje Crkve jest pomoći ljudima da budu pozorni na duboka životna pitanja: ona o našem podrijetlu i našoj sudbini, kao i ona o smislu ljubavi i patnje (usp. GS, 41). Logika profita pod svaku cijenu i manipuliranje informacijama riskiraju izvršiti nedopušten pritisak kako bi se ljudi prilagodili načinu života usredotočenom na potrošnju materijalnih dobara, ali naše je srce stvoreno da gleda prema gore.

Oci Koncila podsjećaju da se poslanje Crkve ostvaruje i pridonošenjem izgradnji zemaljskoga grada. Ipak, njezine metode i njezina svrha nisu prvenstveno političkoga reda, nego se sastoje od svjedočenja vjere i ljubavi, zajedno sa zauzimanjem za pravdu, mir i bratstvo. Klanjajući se Kristu, Pravedniku koji je umro za nepravednike, vjernik ne može prihvatiti tlačenje malenih i siromašnih, kao ni nepravedne strukture koje održavaju stanja ovisnosti i nepravde. Socijalni nauk Crkve usmjerava djelovanje kršćana koji zajedno sa svim ljudima dobre volje surađuju u promicanju općega dobra. Stoga Crkvi »ništa nije više na srcu nego služiti dobru svih i moći se slobodno razvijati pod bilo kojim režimom koji poštuje temeljna prava osobe i obitelji te priznaje zahtjeve općega dobra« (GS, 42).

Da bi djelotvorno ispunio evanđeosko poslanje, svaki se krštenik treba zauzeti za suradnju s milošću Duha Svetoga, kako bi njegova vjera bila živa i izražavala se u dosljednom ponašanju. Naime, kako podsjećaju koncilski oci, raskorak između ispovijedane vjere i svakodnevnoga života »ubrajati treba među najteže zablude našega vremena« (GS, 43).

Gaudium et spes posebno spominje (usp. isto) poslanje vjernika laika, koji su snagom krštenja pozvani oživljavati svijet kršćanskim duhom i evanđeoskim pogledom. Glavna mjesta toga djelovanja, koje se s pravom može nazvati svećeničkim, nedvojbeno su obitelj i radna djelatnost, ali ono se proteže na svako područje života.

Crkva je, naposljetku, uvijek pozorna na ono što se događa i razvija u društvu (usp. GS, 44). Zadaća je svega Božjeg naroda, osobito pastira i teologa, razlučivati ono što je u kulturama našega vremena vrijedno pozornosti, imajući uvijek Božju riječ i Predaju Crkve kao vrhovno mjerilo razlučivanja. To zahtijeva uravnotežen duh, slobodan od kulturnih moda, sposoban gledati na svijet pozitivno i istodobno postojan u čuvanju i predstavljanju evanđeoske poruke u njezinoj cjelovitosti. Naime, »kršćanstvo se zasigurno ne može učiniti privlačnim razvodnjavanjem sadržaja i ublažavanjem zahtjeva« (Govor na Plenarnoj skupštini Dikasterija za evangelizaciju – Odjel za temeljna pitanja evangelizacije svijeta, 28. svibnja 2026.).

Predragi, Crkva, dok kroči kroz povijest, »ima pred očima samo jedan cilj: da dođe kraljevstvo Božje i ostvari se spasenje cijeloga čovječanstva« (GS, 45). Tom cilju ona ponajprije teži osobnom svetošću i bratskom ljubavlju. Sveti Pavao VI. napisao je: »Bez toga obilježja svetosti naša će riječ teško pronaći put do srca čovjeka našega vremena, nego riskira biti isprazna i neplodna« (Apost. pob. Evangelii nuntiandi, 76). Stoga budimo poslušni djelovanju Duha Svetoga, kako bi nam pomogao živjeti u svetosti i ljubavi, da bi svijet mogao vjerovati i nadati se.

Pozdravi

Od srca pozdravljam osobe francuskoga govornog područja, osobito hodočasnike iz biskupija Amiens, Arras i Marseille, skupinu „Gens du Voyage“, kao i vjernike koji su došli iz Senegala. Braćo i sestre, učimo njegovati otvorenost duha i sposobnost pozitivno gledati na ljude kako bismo im pomogli prihvatiti evanđeosku poruku i postati sijači nade u društvu. Bog vas blagoslovio!

Od srca pozdravljam sve hodočasnike i posjetitelje s engleskoga govornog područja koji sudjeluju na današnjoj audijenciji, osobito one iz Engleske, Škotske, Irske, Ugande, Južnoafričke Republike, Australije, Novoga Zelanda, Indije, Indonezije, Filipina, Šri Lanke, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Na sve vas i vaše obitelji zazivam radost i mir našega Gospodina Isusa Krista. Bog vas sve blagoslovio!

Srdačno pozdravljam hodočasnike njemačkoga govornog područja, osobito mladiće iz Švicarske Konfederacije koji sudjeluju na informativnom tjednu Papinske švicarske garde. Svima želim ugodan boravak ovdje u Rimu. Neka vas Gospodin blagoslovi i uvijek vas štiti.

Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga govornog područja. Potičem vas da budete poslušni poticajima Duha Svetoga kako bi svatko, prema vlastitom životnom staležu, surađivao na tome da se u svijetu uspostavi Kraljevstvo Božje i da cijelo čovječanstvo primi spasenje zadobiveno Kristovom žrtvom. Bog vas blagoslovio. Hvala vam lijepa.

Upućujem srdačan pozdrav osobama kineskoga govornog područja. Draga braćo i sestre, neka vam Marija, Isusova Majka, bude utočište i snaga u trenucima teškoća i trpljenja. Od srca vas blagoslivljam.

Srdačno pozdravljam hodočasnike portugalskoga govornog područja, osobito skupine koje su došle iz Brazila i Portugala. Draga braćo i sestre, sljedećega ponedjeljka, 12. listopada, slavi se Gospa Aparecidska, zaštitnica Brazila. Sve vas i vaše obitelji povjeravam njezinu majčinskom zagovoru. Neka vas Gospa uvijek čuva! Bog vas blagoslovio!

Pozdravljam vjernike arapskoga govornog područja. Pozvani smo svjedočiti za Krista ljubavlju, pravdom i mirom, kako bismo izgradili svijet u kojem će među svima vladati opće dobro i bratstvo. Gospodin vas sve blagoslovio i uvijek vas čuvao od svakoga zla!

Srdačno pozdravljam Poljake, osobito hodočasnike iz Biskupije Łomża koji su došli sa svojim biskupom zahvaliti za 100 godina te mjesne Crkve, kao i hodočasnike iz Biskupije Siedlce s njihovim biskupima. Preporučujem vas zagovoru Marije, Majke Lijepe Ljubavi, i nedavno spomenute svete Faustine Kowalske, „Apostolke Božjega milosrđa“, kako biste na putovima svakodnevice uvijek imali povjerenja u Boga, Gospodara povijesti. Hvaljen Isus Krist!

Srdačno pozdravljam hodočasnike talijanskoga govornog područja, osobito franjevce Manje braće iz Apulije i Molisea, vjernike župa Montenero di Bisaccia i Bisceglie te Nacionalnu udrugu administrativnih i financijskih direktora.

Na kraju upućujem svoju misao mladima, bolesnicima i mladencima. Današnji liturgijski spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice pruža mi prigodu podsjetiti na važnost svete krunice, marijanske molitve toliko drage predaji Crkve. Pozivam vas da je molite kako biste iskusili utjehu naše nebeske Majke, sigurnoga utočišta usred životnih teškoća.

Svima svoj blagoslov.

Papina kateheza na općoj audijenciji 30. rujna