Na konferenciji će najprije biti opisani izazovi koji karakteriziraju novu granicu na Sredozemlju: migracije, interkulturalnost i dijalog, kako bi potom predložila moguća rješenja na području umjetnosti kao mjestu susreta, međureligijskoga dijaloga i razlučivanja kao metode za rješenje napetosti.

Teologija koja se, polazeći od dubine kršćanske vjere, projicira i usredotočuje na stvarnost koja nas okružuje, cilj je koji nas Papa potiče njegovati i koji predstavlja pravi preokret na teološkom području i općenito u životu Crkve, rekao je Fabrizio Mandreoli, profesor fundamentalne teologije i povijesti teološke misli na Papinskom teološkom fakultetu Posillipo u Napulju, sažimajući u razgovoru za Radio Vatikan ono što on naziva „teološkim prijedlogom pape Franje“.

Profesor Mandreoli rekao je kako vjeruje da je veliki prijedlog pape Franje upravo taj da razmišljamo unutar tradicije i unutar života Crkve, no dopuštajući da nas izazovu pitanja koja stvarnost stavlja pred nas.

Papinski teološki fakultet Posillipo u Napulju. Foto: Vatican Media

Teologija za svoju obnovu treba slušanje i pažljivo promatranje svih iskustava kroz koja narod Božji već prolazi i u kojima se odvija sinteza među kulturama ljudi, njihovih raznolikih biografija i navještaja evanđelja, rekao je dr. Mandreoli i istaknuo: Upravo slušanjem tih iskustava u kojima evanđelje zaista dotiče ljudski život, naći ćemo kriterije, mogućnosti i poticaje koji će nam pomoći obnoviti teologiju. Papa kaže da stvarnost dolazi prije ideje, međutim često imamo dojam da ideja potiče sve stvarnosti.

Svidjelo mi se kada je Papa članovima Rimske biskupije rekao da je za nas važno imati duhovnost, crkveni život, te teologiju koja na neustrašiv način može podržati i održati čovjeka u neredu njegova života, rekao je dr. Mandreoli i napomenuo: Čovjek treba imati hrabrosti suočiti se s neredom, jer evanđelje služi upravo tome da uđe u njega. Glavni je izazov ponovno zagospodariti bogatstvima teologije koja je uvijek bila jedinstvena u vjeri, no pluralna u prilikama i osjetljivim pitanjima.

Našim ustanovama trebaju teolozi studenti, profesori i znanstvenici koji će se baviti tim kontekstom. U kontekstu današnjeg Mediterana, unutar te velike pluralnosti potrebna je pluralizacija subjekata koji čine teologiju, odnosno deklerikalizacija teologije. Potreban nam je pristup koji će omogućiti ono što Papa naziva dijalogom na svim područjima. Pažnja prema posljednjima, slušanje onoga što govore, vrlo je važna stvar; i kada je primijenimo na teološki fakultet, to znači: umrežiti se, otvoriti se, potrebna je interdisciplinarnost, transdisciplinarnost, dijalog na svim područjima i osobito valja izići iz samodostatnosti, rekao je na kraju dr. Fabrizio Mandreoli.