Istina je prava novost.

Papa: Riskiramo brodolom civilizacije, ali čovjekoljubljem možemo održati brod na površini

Papa Franjo susreo se s migrantima u nedjelju 3. travnja u Centru za migrante „Ivan XXIII. Peace Lab“ u Hal Faru na Malti te upozorio čovječanstvo da se suočavamo s brodolomom civilizacije, koji prijeti ne samo migrantima, nego i svima nama, prenosi Vatican News.

Susret je započeo uvodnim riječima 91-godišnjeg utemeljitelja, franjevaca Dionysiusa Mintoffa, koji je istaknuo da Papin posjet pomaže jačanju vjere koja nadahnjuje njihov rad u pomaganju onima koji bježe od rata i gladi.

Dvojica prisutnih migranata, Daniel i Siriman, podijelili su svoje priče o bijegu iz domovine i životno opasnim izazovima s kojima su se susreli na tom putu. Daniel iz Nigerije dao je Papi sliku koju je naslikao, a na kojoj je prikazao svoj brodolom dok je putovao preko Sredozemnog mora, gdje su poginuli neki od njegovih prijatelja.

Papa Franjo im je zahvalio, također u ime mnogih drugih koji su bili prisiljeni napustiti svoje domovine u potrazi za sigurnim utočištem, što su otvorili svoja srca i podijelili svoje živote. Ponavljajući ono što je rekao na Lezbosu u prosincu 2021., Papa je rekao: „Ovdje sam da vam kažem da sam vam blizu… Ovdje sam da vam vidim lica, da vas pogledam u oči“, uvjeravajući ih da ih uvijek nosi u svome srcu te da su uvijek prisutni u njegovim molitvama.

Podsjećajući na „nesvakidašnje čovjekoljublje“ s kojim su Maltežani dočekali apostola Pavla i njegove suputnike kada su doživjeli brodolom na Malti, Papa je izrazio nadu da će se Malta uvijek na ovaj način odnositi prema onima koji pristižu na njezine obale. Prisjetio se tisuća muškaraca, žena i djece koji su bježali od rata i siromaštva te riskirali svoje živote, prelazeći Sredozemno more u potrazi za sigurnijim obalama te su, nažalost, mnogi tragično izgubili život, rekao je.

Papa je upozorio da ovom stvarnošću riskiramo „brodolom civilizacije“, koji prijeti ne samo izbjeglicama, već i svima nama, ali da „čovjekoljubljem“ možemo održati brod na površini. U konkretnom djelovanju, rekao je, to znači staviti se u kožu onih koji bježe iz svoje domovine, pokušati razumjeti njihove životne priče, znajući da bismo to mogli biti mi – ili naši sinovi i kćeri – i činiti sve što možemo da im pomognemo.

Podsjetio je da bi upravo u ovom trenutku mnoga braća i sestre mogla čamcima krenuti prema nama tražeći sigurnost te se spomenuo onih koji su bili prisiljeni bježati iz Ukrajine. Govoreći o tome, pozvao je i da se prisjetimo mnogih koji pate u Aziji, Africi i Americi. Svi su oni, rekao je, u njegovim mislima i molitvama, a osobito onih 90 migranata koji su posljednjih dana stradali uz obalu Libije.

Papa Franjo se osvrnuo na svjedočanstvo migranata Daniela i Sirimana, koji su, kako je rekao, odvojeni od svojih korijena. Naglasio je da je to trganje koje ostavlja trag te da je potrebno vrijeme da se izliječe te rane. Iskustva ljudske ljubaznosti mogu djelovati kao lijek, kao i susret s drugima koji su otvoreni da ih saslušaju i prate, bilo da su suputnici ili oni koji ih pozdravljaju i pomažu, istaknuo je Sveti Otac.

Zbog toga, dodao je, prihvatni centri za migrante mogu igrati važnu ulogu, omogućavajući da se iskaže i doživi „ljudska dobrota“. Za nas  kršćane je to test vjernost Isusovu Evanđelju, koji je rekao: „Stranac bijah i primiste me“ (Mt 25,35). Sve ovo zahtijeva vrijeme i strpljenje, rekao je, između ostaloga, Papa. Na kraju susreta, Papa je u zajedništvu s drugima zapalio svijeću pred Gospinom slikom, objavio je Vatican News.