Veliki petak je jedini dan tijekom liturgijske godine u koji se ne slavi misa, nego Crkva tada razmatra Gospodinovu muku i smrt. Nakon navještaja muke, kardinal Raniero Cantalamessa, propovjednik Papinskoga doma, održao je propovijed, polazeći od Isusovih riječi iz Ivanova Evanđelja „Kad uzdignete Sina Čovječjega, tada ćete upoznati da Ja jesam“ (Iv 8: 28).

‘Ja jesam’

To je rekao Isus na kraju žestoke rasprave sa svojim protivnicima, napomenuo je kardinal Cantalamessa ističući svojevrsni „crescendo“ u usporedbi s prethodnim „Ja sam“ koje je Isus izgovorio u Evanđelju po Ivanu. On više ne govori: Ja sam kruh života, svjetlo svijeta, uskrsnuće i život, … On jednostavno kaže ‘Ja jesam’ bez daljnjeg objašnjenja, rekao je papinski propovjednik, napominjući da to njegovoj izjavi daje apsolutnu, metafizičku dimenziju.

Izvanredna novost Isusove izjave otkriva se samo ako obratimo pozornost na ono što prethodi Kristovom samopotvrđivanju: „Kad uzdignete Sina Čovječjega“, tada ćete upoznati da Ja jesam. Kao da želi reći: Ono što jesam – i, prema tome, ono što je Bog! – očitovat će se tek na križu, objasnio je kardinal te dodao kako se zna da se izraz „biti uzdignut“ u Ivanovu Evanđelju, odnosi na događaj na križu.

Suočeni smo s potpunim preokretom ljudske predodžbe o Bogu, a dijelom i one iz Staroga zavjeta. Isus nije došao poboljšati i usavršiti predodžbu koju ljudi imaju o Bogu, nego je, objasnio je, u određenom smislu preokrenuti i otkriti pravo lice Božje. To je prvi shvatio apostol Pavao.

Univerzalno značenje Kristove riječi

Shvaćena u tom svjetlu, Kristova riječ poprima univerzalno značenje koje izaziva one koji ju čitaju, u svakom razdoblju i situaciji, uključujući i našu, primijetio je kardinal. Ideju o Bogu koju je Isus došao promijeniti, nažalost, svi nosimo u sebi, u podsvijesti.

Sigurno, Bog je svemoguć, ali o kojoj je moći riječ, upitao je. Suočen s ljudskim stvorenjima, Bog se nalazi lišen svake sposobnosti, ne samo prisilne, već i obrambene. On ne može djelovati autoritetom kako bi im se nametnuo. Ne može ne poštovati, do beskrajne mjere, slobodan izbor ljudi.

Svemoć u Božjem Sinu

I tako Otac otkriva pravo lice svoje svemoći u svome Sinu koji kleči pred učenicima kako bi im oprao noge; u njemu koji, sveden na najradikalniju nemoć na križu, i dalje ljubi i oprašta, ne sudeći nikada.

Istinska je Božja svemoć potpuna nemoć Kalvarije. Za isticanje je potrebno malo snage; naprotiv, potrebno je mnogo snage da se čovjek stavi na stranu, da se izbriše, napomenuo je kardinal te istaknuo: Bog je ta neograničena moć samoskrivanja! Exinanivit semetipsum: sam sebe „oplijeni“ ( Fil 2,7).

Našoj “volji za moći” Bog je suprotstavio svoju dobrovoljnu nemoć”. Kakva lekcija za nas koji se, više ili manje svjesno, uvijek želimo razmetati! Kakva lekcija za moćnike svijeta! Za one među njima koji ni izdaleka ne pomišljaju na služenje, već samo na vlast radi moći; oni – kaže Isus u Evanđelju – koji ugnjetavaju narod i k tomu, sebe nazivaju dobročiniteljima (usp. Mt 20,25; Lk 22,25), rekao je kardinal Cantalamessa.

Drugačija vrsta pobjede

Ne preokreće li Kristova pobjeda u njegovu uskrsnuću to viđenje, ponovno potvrđujući nepobjedivu Božju svemoć, upitao je kardinal te nastavio: Da, ali u potpuno drugačijem smislu od onoga kako obično mislimo. Vrlo je drugačija od ‘trijumfa’ koji su se slavili nakon careva povratka iz pobjedničkih pohoda, duž ulice koja i danas u Rimu nosi ime „Via Trionfale“.

Uskrsnuće se događa u otajstvu, bez svjedoka. Njegovu je smrt vidjelo veliko mnoštvo i u nju su bili uključeni najviši vjerski i politički autoriteti. Ali nakon što je uskrsnuo, Isus se ukazuje samo nekolicini učenika, izvan svjetla reflektora. Time nam je želio poručiti da nakon pretrpljene patnje ne očekujemo vanjsku, vidljivu pobjedu, poput zemaljske slave.

Primjer mučenikā

Trijumf je dan u nevidljivom i beskonačno je superiorniji jer je vječan! Dokaz su za to jučerašnji i današnji mučenici. Uskrsli se očituje kroz svoja ukazanja koja su dovoljna za vrlo čvrst temelj vjere, za one koji a priori ne odbijaju vjerovati.

Krist svojom mukom svjedoči ljubav

Međutim, to nije pobjeda koja ponižava njegove protivnike, objasnio je kardinal Cantalamessa. Ne pojavljuje se među njima kako bi dokazao da su u krivu i kako bi ismijavao njihovu nemoćnu srdžbu. Svaka osveta bila bi nespojiva s ljubavlju koju je Krist svojom mukom želio posvjedočiti ljudima. On se u slavi uskrsnuća ponaša ponizno kao i u poniženju na Kalvariji. Briga uskrsloga Isusa nije zbuniti neprijatelje, nego otići i umiriti svoje uplašene učenike, a prije njih žene koje nikada nisu prestale vjerovati u njega.

‘Dođite k meni svi koji ste opterećeni’

Papinski je propovjednik potom potaknuo: Prihvatimo poziv koji Isus upućuje svijetu sa svojega križa: „Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti” (Mt 11,28). Taj bi se poticaj gotovo mogao smatrati ironijom, šalom, primijetio je kardinal. Čovjek koji sâm nema kamen na koji bi položio svoju glavu, onaj koga je njegov narod odbacio, osudio na smrt, onaj pred kojim se pokriva lice da ga se ne vidi, obraća se cijelom čovječanstvu, ljudima svih mjesta i svih vremena, i govori: ‘Dođite k meni, svi, i ja ću vas odmoriti!’

Dođi k meni, ti koji si star, bolestan i sam, ti kojega svijet pušta da umreš u siromaštvu, gladi ili pod bombama; ti koji čamiš u zatvorskoj ćeliji zbog svoje vjere u mene ili svoje borbe za slobodu; dođi k meni ti, ženo, žrtvo nasilja.

Gospodin nam daje odmor i utjehu

Ukratko svi, nitko nije isključen, napomenuo je propovjednik dodajući da to dokazuje njegovo obećanje: ‘Dođite k meni i ja ću vas odmoriti! Nisam li vam obećao: ‘Kad budem uzdignut sa zemlje, sve ću privući k sebi’.

Kardinal Cantalamessa završio je propovijed ističući utjehu i odmor koje nam Gospodin nudi. Odrekao sam se vaše ideje o svemoći, ali svoju svemoć, svemoć ljubavi, čuvam netaknutom. Pisano je: ‘Slabost Božja jača je od ljudi’ (1 Kor 1,25). Ja mogu dati okrjepu, i bez uklanjanja napora i umora u ovom svijetu. Pitajte one koji su to doživjeli!