U vremenu obilježenom međunarodnim napetostima i nasiljem, Papa je članove Talijanske biskupske konferencije pozvao na pastoralnu pozornost o temi mira kako bi ga donosili na mjesta svakodnevnog života, poput župa, četvrti, unutrašnjosti zemlje, urbanih i egzistencijalnih periferija. Na svim tim mjestima gdje ljudski i društveni odnosi postaju teški i gdje započinju sukobi, čak i na suptilan način, mora se vidjeti Crkva koja je spremna na pomirenje, istaknuo je rimski biskup.

„Nadam se da svaka biskupija može omogućiti tečajeve podučavanja nenasilju, inicijative posredovanja u lokalnim sukobima, projekte prihvaćanja koji strah od drugoga pretvaraju u priliku za susret. Neka svaka zajednica postane kuća mira, gdje se dijalogom uči razriješiti neprijateljstvo, gdje se prakticira pravednost i čuva oprost“, istaknuo je Papa. „Mir nije duhovna utopija. To je put poniznosti, koji čine svakodnevne geste, koji isprepliće strpljenje i hrabrost, slušanje i djelovanje, koji danas, više nego ikad, zahtijeva našu budnu i stvaralačku prisutnost“, dodao je.

Papa je pozvao na istu prisutnost u svim izazovima današnjice koji dovode u pitanje poštivanje dostojanstva ljudske osobe: umjetna inteligencija, biotehnologija, ekonomija podataka i društvene mreže koje, kako je rekao, duboko mijenjaju percepciju i iskustvo života. Suočavajući se s time, dostojanstvo ljudskog bića bi se moglo ukloniti ili zaboraviti, zamijeniti funkcijama, automatizmima i simulacijama, rekao je Papa te dodao da osoba nije sustav algoritama, već je stvorenje, odnos, otajstvo. Stoga je hitno potrebno da put kojim hodi Crkva u Italiji uključuje, stavljajući Krista u središte, antropološku viziju kao osnovno sredstvo u pastoralnom razlučivanju, dodao je. „Bez živog promišljanja o ljudskom biću – u njegovoj tjelesnosti, u njegovoj ranjivosti, u njegovoj žeđi za beskonačnošću i u sposobnosti povezivanja – etika se svodi na kodeks, a vjera bi mogla postati nekonkretna“, istaknuo je Papa.

Papa Lav XIV. pozvao je također na njegovanje kulture dijaloga jer, kako je istaknuo, bilo bi lijepo da su sve crkvene stvarnosti – župe, udruge i pokreti – prostori za međugeneracijsko slušanje, za dijeljenje različitih pogleda, za brigu o riječima i odnosima, jer samo tamo gdje postoji slušanje može se stvoriti zajedništvo, a samo tamo gdje postoji zajedništvo istina postaje vjerodostojna.

Citirajući sv. Augustina, Sveti Otac ponovno je potaknuo talijanske biskupe, koji su u ožujku održali svoju sinodalnu skupštinu koja je završila odgodom završnog dokumenta, da hode naprijed ujedinjeni, posebno razmišljajući o sinodalnom putu. „Ostanite ujedinjeni i ne zanemarujte poticaje Duha. Neka sinodalnost postane mentalitet – u srcu, u procesima donošenja odluka i u načinima djelovanja“, dodao je Papa.

„Gledajte mirno u budućnost i ne bojte se donositi hrabre odluke. Nitko vas ne može spriječiti da budete bliski ljudima, da dijelite život, da hodite s posljednjima, da služite siromašnima. Nitko vas ne može spriječiti da naviještate evanđelje, koje smo pozvani donositi, jer to je ono što svi trebamo, a najprije mi, da bismo dobro živjeli i bili sretni“, rekao je papa Lav XIV. te se ovsrnuo na brigu za laike. „Pobrinite se da vjernici laici, nahranjeni Božjom riječju i formirani u socijalnom nauku Crkve, budu protagonisti evangelizacije na radnom mjestu, u školama, u bolnicama, u društvenim i kulturnim okruženjima, u gospodarstvu, u politici“, istaknuo je.

Podsjećajući na posebnu vezu koja ujedinjuje talijanski episkopat s njime, papa Lav XIV. je istaknuo da ih u zajedničkom vršenju njihove službe moraju voditi načela kolegijaliteta te potaknuo kako bi se isto načelo zajedništva moglo odraziti i u zdravoj suradnji s civilnim vlastima. „Talijanska biskupska konferencija je zapravo mjesto dijeljenja i sinteze mišljenja biskupa o najvažnijim pitanjima za opće dobro. Ona po potrebi vodi i koordinira odnose pojedinih biskupa i provincijalnih biskupskih konferencija s tim vlastima na lokalnoj razini“, dodao je.

Sveti Otac je, pozivajući se prvo na Benedikta XVI., a zatim i na papu Franju, potaknuo biskupe da izbjegavaju navikavanje na situacije koje su toliko duboko ukorijenjene da se čine normalnima ili nepremostivima, kao što su sekularizam, izvjesna nenaklonost prema vjeri i demografska kriza, koji su prisutni u Italiji. To je pitanje ili proročanstvo koje ne zahtijeva prekide, već hrabre odluke koje nas dovode do toga da dopustimo da nas događaji i ljudi prodrmaju te da uđemo u ljudske situacije, istaknuo je Papa. Tako im je dao poticaj na obnovljeni žar u naviještanju i prenošenju vjere, na stavljanje Isusa Krista u središte te, na tragu Evangelii gaudiuma, na pomaganje ljudima u življenju osobnog odnosa s Gospodinom i otkrivanje radosti evanđelja. „To je prva velika zadaća koja motivira sve ostale: nositi Krista ‘u vene’ čovječanstva“, dodao je.

U uvodnom pozdravu,  predsjednik CEI-a kardinal Matteo Maria Zuppi izrazio je Papi poslušnost, bratstvo i prijateljstvo te se osvrnuo na sklad koji ujedinjuje Crkvu u Italiji s Petrovim nasljednikom. Zatim je zajamčio zalaganje Talijanske biskupske konferencije u pružanju razloga za nadu u vremenu gdje je ona zaista potrebna, zalaganje za Crkvu koja prihvaća, koja je bliska očekivanjima svih ljudi, a posebno siromašnih, napuštenih, zaboravljenih, nesavršenih. Želimo da ta Crkva bude radosna, da ima lice majke koja razumije, prati, miluje, istaknuo je kardinal. Na kraju je obećao ulaganje napora u širenje mira, osvrnuvši se na aktualne događaje i ratove koji razaraju svijet, osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata, izvijestio je Vatican News.