Na rimskom Koloseju u organizaciji Zajednice svetog Egidija održan je 35. Međunarodni susret za mir na temu „Religije i kulture u dijalogu. Narodi braća, buduća zemlja“ koji se održavao 6. i 7. listopada. Papa Franjo predsjedao je u četvrtak, 7. listopada u popodnevnim satima molitvom kršćana kojom je zaključen Susret. Na skupu su sudjelovali predstavnici drugih svjetskih religija među kojima carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I., veliki imam Al Azhara Aḥmad al-Ṭayyib, moskovski nadrabin Pinchas Goldschmidt, a na susretu je govorila i njemačka kancelarka Angela Merkel koju je Papa ranije toga dana primio u audijenciju.

Podsjetivši kako je Kolosej nekada bio mjesto okrutnih masovnih zabava, Papa je upozorio da smo i danas svjedoci nasilja i rata, ali prema svemu se odnosimo kao da je to neka igra gledana iz daljine, ravnodušni i uvjereni da se to nama neće nikada dogoditi. Kada je u pitanju tuđa bol, nema žurbe, primijetio je Papa te dodao: čak ni kada je riječ o boli poginulih, migranata, djece zarobljene ratovima i lišene bezbrižnosti djetinjstva u igri.

Naprotiv, potrebno je ući u empatiju i prepoznati zajedničko čovještvo kojemu pripadamo, zajedno s njegovim naporima, borbama i slabostima. (…) Danas, u globaliziranom društvu koje bol čini spektakularnom, trebamo „izgraditi suosjećanje“. Poslušati drugoga, učiniti njegove patnje svojima, prepoznati njegovo lice. To je prava hrabrost, ‘hrabrost suosjećanja’, koja nam daje da idemo dalje od mirnoga života, dalje od onoga ‘ne tiče me se’ i ‘to mi ne pripada’, napomenuo je Papa.

Podsjećajući na encikliku „Fratelli tutti“, Papa je ponovno istaknuo da je rat neuspjeh politike i čovječanstva. Moramo prestati prihvaćati ga hladnim pogledom kronike, kazao je te potaknuo sve da ne dopuste da se život ljudi svede na igru među moćnicima. Život narodā nije igra; to je ozbiljna stvar i odnosi se na sve; ne može ih se prepustiti na milost i nemilost interesa nekolicine ili kao žrtvu sektaških i nacionalističkih želja. Rat se igra ljudskim životom. Nasilje, tragična i uvijek plodna trgovina oružjem, često se kreću u sjeni, poduprti podzemnim rijekama novca.

Oni koji trpe, potlačeni, žrtve mržnje, odbačeni – čiji glas trebaju biti vjerski vođe – strahuju jer na raznim stranama svijeta vojni sukob prevladava nad dijalogom i suradnjom. Na temelju te tvrdnje, papa Franjo je podsjetio na Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život – potpisan u Abu Dhabiju zajedno s velikim imamom Al Azhara – te ponovio riječi koje je istaknuo prije dvije godine upravo u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a to je potreba „demilitarizacije ljudskog srca“.

Spomenuvši svetoga Ivana Pavla II. i njegov san o zajedničkom hodu vjernika, papa Franjo je istaknuo da je otada učinjen veliki napredak na putu sudjelovanja i dijaloga, na putu koji pretpostavlja stalno pročišćenje srca. Ako ima onih koji žele dijeliti i stvarati sukobe, mi vjerujemo u važnost zajedničkoga hoda za mir: jedni s drugima, nikada više jedni protiv drugih, rekao je te upozorio na opasnosti od uvlačenja u neke religije ideje o pretvaranju brata u neprijatelja.

„Pozvani smo, kao predstavnici religija, ne podleći zamamnostima svjetovne moći, već biti glas onih koji nemaju glas, podrška onima koji pate, zagovornici potlačenih, žrtava mržnje, odbačenih od ljudi na zemlji, ali dragocjenih u očima onoga koji prebiva na nebesima“, zadaće su koje je Papa iz Koloseja povjerio vjerskim vođama okupljenim na inicijativu zajednice Svetoga Egidija. „Danas se boje, jer u previše dijelova svijeta, umjesto da prevladavaju dijalog i suradnja, vojni sukob ponovno dobiva na snazi kao odlučujuće sredstvo za nametanje“, istaknuo je Papa koji je ponovio poticaj izrečen u Abu Dhabiju „na neodgodivu zadaću koju imaju religije u ovom osjetljivom povijesnom času: razoružati čovjekovo srce“.

„Naša je odgovornost, draga vjernička braćo i sestre, pomoći iskorijeniti mržnju iz srcâ i osuditi sve oblike nasilja“, pozvao je Papa: „Jasnim riječima potičemo ovo: odložiti oružje, smanjiti vojne troškove kako bi se odgovorilo na humanitarne potrebe, pretvoriti oruđa smrti u oruđa života. Neka to ne budu prazne riječi, već ustrajni zahtjevi koje upućujemo za dobrobit naše braće, protiv rata i smrti, u ime Onoga koji je mir i život“.

„Manje oružja, a više hrane, manje licemjerja, a više transparentnosti, više pošteno podijeljenih cjepiva, a manje neselektivno prodavanog oružja. Vremena traže od nas da budemo glas mnogih vjernika, jednostavnih i nenaoružanih ljudi umornih od nasilja, tako da se oni koji snose odgovornost za opće dobro obveže ne samo osuditi ratove i terorizam, već stvoriti uvjete da se ovi ne rasplamsaju”, poručio je Papa u svom govoru na završnoj svečanosti Međunarodnog susreta održanog na rimskom Koloseju.