Blaženstvo, svetost, nije životni plan koji se sastoji isključivo od truda i odricanja, već je prije svega radosno otkriće da smo Božji ljubljeni sinovi i kćeri, kazao je Papa. Nije to ljudsko postignuće, nego dar kojeg primamo: mi smo sveti jer Bog, koji je Svet, dolazi kako bi se nastanio u našim životima. Radost kršćanina, nastavio je Sveti Otac, nije dakle prolazna emocija ili puki ljudski optimizam, već sigurnost da se može suočiti sa svakom situacijom pod Božjim pogledom punim ljubavi, hrabrošću i snagom koja dolazi od njega. Sveci su, i usred mnogih nevolja, doživjeli ovu radost i svjedočili je. Bez radosti, upozorio je Papa, vjera postaje stroga i mučna vježba i u opasnosti je da oboli od tuge. Sveti Otac je potom pozvao da se sami upitamo jesmo li radosni kršćani, podsjetivši kako nema svetosti bez radosti.

Drugi vid koji je istaknuo Papa je proroštvo. Svijet kaže da je za postizanje sreće potrebno biti bogat, moćan, uvijek mlad i snažan, uživati u slavi i uspjehu. Isus pak poništava te kriterije i donosi proročki navještaj, objasnio je Sveti Otac. Prava punina se postiže nasljedovanjem njega, provođenjem njegove riječi u djelo. To znači biti iznutra siromašan i napraviti mjesta za Boga.

Blaženstva su dakle, kazao je Papa, proroštvo novog čovječanstva, novog načina življenja: učiniti se malenim i povjeriti se Bogu umjesto da nadilazimo druge; biti krotak umjesto nametanja;  napredovati u ljubavi umjesto da razmišljamo samo o sebi; obvezati se na pravdu i mir umjesto promicanja nepravde i nejednakosti, čak i prešutnim pristajanjem. Svetost je prihvaćanje i provođenje u djelo, uz Božju pomoć, ovog proroštva koje stubokom mijenja svijet, rekao je Sveti Otac. Isto tako pozvao je da promislimo svjedočimo li i mi Isusovo proroštvo, ili se prilagođavamo vlastitoj udobnosti života i lijenosti. Nosim li svijetu radosnu novost Isusovog proroštva, ili uobičajene pritužbe o tome što nije u redu, rekao je Papa u nagovoru.