„Danas započinjemo korizmeno vrijeme, vrijeme dubljeg ulaska u Pashalno otajstvo. Gospodin živi u nama i za nas u perspektivi svoga i našega uskrsnuća. Trebamo se obratiti, vratiti se sami sebi i Gospodinu“, kazao je i nadbiskup Barišić.

Korizmeno vrijeme započinje blagdanom Pepelnice i pepeljanjem, simboličnim činom koji govori o ljudskoj ograničenosti i smrti, stvarnosti od koje čovjek ne može pobjeći ali je može protkati smislom i Kristovim životom. Stoga je korizma radosno prihvaćanje života u perspektivi uskrsnuća, rekao je nadbiskup. U propovijedi je govorio o korizmi kao vremenu priprave u kojem Crkva vjernicima stavlja na srce određene konkretne aktivnosti koje su pozvani činiti tijekom ovog vremena osobne i zajedničke duhovne obnove i povratka Bogu, a to su: molitva, post i milostinja.

„Pozvani smo kroz ovu korizmu usklađivati našu volju i naš život s Gospodinovim naumom. Potrebno nam je obraćenje jer bez njega ne uspijevaju ni društvene reforme. Ono zahvaća ljudsko srce a iz ljudskog srca – kako Gospodin kaže – izlaze sve zle sklonosti, namisli i zavisti. U tim smo tamama svoga srca zarobljeni. One proizvode depresiju, iluziju, beznađe i potrebno je da nas netko izvede iz tih tama. Gospodin nas želi izvesti iz zarobljenosti našega Egipta da uđemo u novost života“, kazao je nadbiskup Barišić.

Osvrnuo se na vrijeme posebnih okolnosti pandemije covida-19, virusa koji napada i ugrožava naše tijelo, upozorivši na drugi virus, virus grešnosti, koji također ugrožava naš život. „Protiv covida-19 cijepit ćemo se i vjerujem da će biti učinkovito. Ali što s ovim drugim virusom koji nas godinama zahvaća? Ima li za njega cjepivo? Ima i to uspješno. Lijek za naš život, za naše odnose i našu grešnost je Riječ Božja. Ona nam daje potrebna ‚protutijela‘ da se možemo oduprijeti tome virusu grijeha. Ona nas upućuje na molitvu, post i dobra djela.“

Nadbiskup je podsjetio kako su ove posebne okolnosti pandemije i potresa stvorile veliki prostor za dobra djela i za otkrivanje najboljega dijela nas, onoga udaljenoga naglasivši da je zato „korizma na neki način vraćanje nas samima sebi, bližnjima i Bogu. Uz tu karitativnu dimenziju, evanđelje spominje post, koji nas oslobađa od navezanosti na stvari i daje iskustvo slobode. Puno vremena provodimo uz medije, a često se nakon toga konzumiranja osjećamo prazni. Uzmimo svakodnevno dozu Riječi Božje i molimo jer molitva je sinovski dijalog s Ocem nebeskim. Ta molitva ne traži puno riječi već iskrenost. Po krštenju smo povezani s Isusom Kristom i međusobno. Kroz ovu korizmu otkrijmo to dostojanstvo sinova i kćeri, braće i sestara. Obnova dara krštenja događa se u uskrsnoj noći. Pripravimo se za to kroz ovo vrijeme korizme, kako bismo bili ne mlaki nego pravi kršćani“, kazao je otac nadbiskup.

„Ne trebamo se vraćati na ‚staro normalno‘, ni zadržati na ‚novom nenormalnom‘ nego nam je poslije ove korizme potrebno ‚novo normalno‘, a to je moguće s Uskrslim Kristom“, poručio je.

Koncelebrirali su generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, katedralni župnik prof. dr. don Ante Mateljan, ravnatelj CBS-a u Splitu mr. don Jure Bjeliš i don Marko Ćubelić.

Na kraju slavlja mons. Barišić poželio je svima da im korizma bude uistinu milosno vrijeme, vrijeme duhovnoga rasta.

Liturgijsko pjevanje predvodio je katedralni zbor pod vodstvom kapelnika splitske katedrale mo. don Šime Marovića i uz orguljsku pratnju mo. don Ivana Urlića.