Otvarajući zasjedanje nadbiskup Vukšić pozdravio je najprije članove BK BiH: dopredsjednika Konferencije mostarsko-duvanjskoga biskupa i trebinjsko-mrkanskoga apostolskog upravitelja Petra Palića, banjolučkoga biskupa Franju Komaricu i banjolučkog pomoćnog biskupa Marka Semrena, zatim apostolskoga nuncija u BiH nadbiskupa Francisa Chullikatta, umirovljenoga biskupa iz Sankt Pöltena i delegata Austrijske biskupske konferencije Klausa Künga, zadarskog nadbiskupa i delegata HBK Milana Zgrablića, biskupa koadjutora Srijemske biskupije i delegata Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda Fabijana Svalinu, kojima je zahvalio za dolazak i sudjelovanje u zasjedanju. Osvrćući se na dnevni red zasjedanja, kazao da će analizirati provedbu zaključaka 87. redovitog zasjedanja održanog u Banjoj Luci u srpnju te razgovarati i donijeti odluka o ustroju Povjerenstva Biskupske konferencije za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba te o ustroju Metropolijskog ureda, saslušati i izvješća o radu na pripravi (Ratio fundamentalis) Temeljnih odredaba o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata za njihovo područje te izvješće s prvoga dijela XVI. opće redovne skupštine Biskupske sinode, koja je održana u listopadu u Rimu. Izvijestio je i da je za početak svibnja 2024. predviđen pohod ad limina apostolorum biskupȃ BK BiH, kojega prema rasporedu obavljaju svi dijecezanski biskupi u Katoličkoj Crkvi pa će, stoga, biti riječi i o pripravi toga pohoda.

„Što se pak tiče društvenih okolnosti i događanja u svijetu, ispovijedamo da, kao Isusovi učenici, ponizno i skromno želimo biti svjedoci njegove nade ljubavi prema svakom čovjeku te prijateljstva i bratstva među svim ljudima i narodima. Zato naspram svakog oblika prijetnja i mržnje i tolikih smrti nevinih ljudi i razaranja, osjećamo obvezu svjedočiti da je kršćanstvo vjera ljubavi, slobode, nade i života za svakoga čovjeka i svaki narod i to podržavati“, kazao je nadbiskup Vukšić podsjećajući da se upravo ove godine obilježava 60. obljetnica od objave okružnice „Mir na zemlji“ (Pacem in terris), koju je sveti Ivan XXIII. obznanio 11. travnja 1963. kao kršćanski odgovor na ondašnju veliku krizu koja je prijetila izbijanjem sukoba svjetskih razmjera.

Nadbiskup Zgrablić sve je pozdravio u ime Hrvatske biskupske konferencije na čelu s predsjednikom nadbiskupom Draženom Kutlešom. Ukratko je izvijestio o važnijim događajima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji u proteklom razdoblju te spomenuo da je na Biskupskoj sinodi u Rimu u ime HBK sudjelovao zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, kojega je papa Franjo osobno imenovao članom Sinode, i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. Podsjetio je da je 8. rujna papa Franjo imenovao nadbiskupom Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Zdenka Križića, dosadašnjeg gospićko-senjskog biskupa, koji je službu preuzeo svečanim misnim slavljem, 28. listopada u Solinu. Priopćio je da je zbor savjetnika Gospićko-senjske biskupije 30. listopada za dijecezanskog upravitelja izabrao dr. Richarda Pavlića, senjskog župnika. Izvijestio je o dvjema velikim nacionalnim proslavama: zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je euharistijsko slavlje 30. rujna prigodom 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u crkvi na otvorenom u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, a Dan hrvatskih mučenika obilježen je na Udbini u subotu 9. rujna 2023. središnjim euharistijskim slavljem koje je predvodio đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić. Kazao je da je oko 1600 mladih iz Hrvatske, predvođeni predsjednikom Odbora za mlade HBK šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem i dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem sudjelovalo početkom kolovoza na Svjetskom danu mladih u Lisabonu. Podsjetio je da je umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk preminuo okrjepljen sakramentima u srijedu, 27. rujna 2023. u Svećeničkom domu u Splitu, u 83. godini života, 58. godini svećeništva i 35. godini biskupstva. Spomenuo je dva okrugla stola s tematikama vezanim za Crkvu u Hrvatskom saboru: 27. rujna kada je predstavljeno „Izvješće o netrpeljivosti i napadima na Katoličku Crkvu i katoličke vjernike u Hrvatskoj u 2021. i 2022. godini“ Udruge „U ime obitelji“, a u organizaciji nezavisne zastupnice Marijane Petir, te 3. listopada kada je otvorena izložba i održan okrugli stol o temi „U ljubavi prema hrvatskom narodu“, kojima je obilježena 25. obljetnica beatifikacije bl. Alojzija Stepinca.

Biskup Svalina je prenio pozdrave svih članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova izvijestivši da je u Beogradu u tijeku susret Zajedničkog odbora Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) i Konferencija europskih Crkava (CEC). Podsjetio je da je 7. listopada papa Franjo imenovao mons. Ferenca Fazekasa, dosadašnjeg dijecezanskog upravitelja, za subotičkog biskupa čije će biskupsko ređenje biti 11. studenog u Subotici. Kako je dalje kazao, na redovnoj sjednici održanoj u Prištini od 29. do 31. svibnja mons. Ladislav Nemet izabran je za predstavnika biskupske konferencije na općoj skupštini biskupske sinode o sinodalnosti, čiji se prvi dio nedavno završio. Na istoj sjednici biskupi su razmotrili, između ostalog, i dokument Smjernice za postupanje u slučajevima zlostavljanja. Izvijestio je da su biskupi Srbije na svom zasjedanju održanom 28. ožujka mons. Nemeta izabrali za novog predsjednika, a preč. Mihaia Gherghelaa za direktora Udruženja Caritas Srbije. Dodao je da su se kao biskupska konferencija pridružili molitvi za mir u Ukrajini i svijetu, a da su se njihovi vjernici odazvali i materijalno pomogli stradalima u potresu u Siriji i Turskoj, kao i onima u nedavnim poplavama u Sloveniji, ali i da su i sami pretrpjeli ozbiljne materijalne štete prouzrokovane nezapamćenim nevremenom na području Srijemske, Subotičke i Zrenjaninske biskupije, te sada traže načine kako djelovati u izvanrednim situacijama.

Biskup Küng prenio je pozdrave i izraze zajedništva predsjednika Austrijske biskupske konferencije nadbiskupa Franza Lacknera i svih biskupa, a posebno biskupa Maximiliana Aicherna koji je dolazio na zasjedanja BK BiH već dugi niz godina. Izvijestio je da su austrijski biskupi tijekom protekle tri godine u više navrata uvijek iznova intenzivno radili na pripremi ponajprije kontinentalnog sinodskog susreta u Pragu, a potom i Sinode koja je završena prije nekoliko dana kao i da su u ovom trenutku okupljeni kao Biskupska konferencija u Beču i raspravljaju o rezultatima Sinode. Rekao je i da je u prosincu 2022. članovi Austrijske biskupske konferencije bili u pohodu Ad limina papi Franji i dikasterijima Svete Stolice. Osvrnuo se ukratko i na austrijsko zakonodavstvo u vezi s raspravom o eutanaziji i o pobačaju.

Tijekom prvog dijela zasjedanja s biskupima se susreo apostolski nuncij Francis Chullikatt koji je sve sudionike zasjedanja ugostio ručkom u prostorijama Apostolske nuncijature. Na ručku se biskupima pridružio član BK BiH, nadbiskup Aldo Cavalli, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić.

Biskupi su također u ponedjeljak, 6. studenog ujutro slavili misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i potom se susreli s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je nadbiskup Vukšić, a prigodnu propovijed uputio je srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina.

Biskupi Biskupske konferencija Bosne i Hercegovine završit će svoje 88. redovito zasjedanje konferencijom za novinare u utorak 7. studenoga u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu.