Odlazak na rad u stranu zemlju nosi sa sobom mnoge izazove među kojima je integracija u društvo domaćina. To sa sobom nosi poteškoće i izazove s kojima se doseljenici susreću, ponajprije zbog različitosti jezika, mentaliteta, kulture i vjerske pripadnosti.

Kao najveća vjerska zajednica u Hrvatskoj, Katolička Crkva u tom procesu ima važnu ulogu. Misijsko poslanje zapisano je u njezinim početcima. To podrazumijeva navještaj evanđelja svim narodima po svemu svijetu. Briga za spasenje svih ljudi njezino je osnovno poslanje.

Migracije kojima svjedočimo, dolazak tisuća stranih radnika, Crkvi u Hrvatskoj donose nove izazove ali i prilike. Kako se s njima suočava i kako ih iskorištava, tema je ovoga projekta u čijem su fokusu stranci katolici.

Hrvatska bi kao većinski kršćanska zemlja u kojoj katolici prema posljednjem Popisu stanovništva čine 4/5 stanovništva, s obzirom na socijalni nauk Crkve, trebala biti poželjno odredište strancima koji ispovijedaju katoličku vjeru.

Crkva kao oslonac seliocima

Isusova pohvala: „Stranac bijah i primiste me“ (Mt 25, 35) može se smatrati programom za njegove učenike. Crkva kao ustanova otpočetka je svjesna svoje uloge u praćenju selilaca.

„Dokazi o organiziranoj brizi Crkve za takve skupine sežu u šesto stoljeće kada je u Rimu osnovana grčka pastoralna služba za doseljenike s Istoka koji nisu znali latinski, dok se od sedmog stoljeća osnivaju konačišta za hodočasnike koji stižu u Rim. Četvrti lateranski koncil iz 1215. godine službeno je pozvao na pružanje pastoralne skrbi migrantima koju bi vodili svećenici njihove nacionalnosti. Svakom biskupu se tako naređuje da providi tim vjernicima svećenike koji će liturgiju vršiti u njihovom obredu i na njihovom jeziku“, piše o. dr. sc. Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) u Jugoistočnoj Europi i član Odbora za migrante Hrvatske biskupske konferencije.

Pravo doseljenika na organiziranje primjerene pastoralne skrbi na njihovom jeziku, odnosno s duhovnikom njihove nacionalnosti uvršteno je i u prvi zakonik kanonskog prava iz 1917. godine. Već 111 godina Crkva slavi Svjetski dan selilaca i izbjeglica, za koji pape redovito, od 1985. godine, objavljuju prigodnu poruku.

„Isprva je crkveno-teološki doprinos išao poglavito u smjeru pastoralne skrbi za izbjeglice i migrante dok noviji crkveni dokumenti pozivaju na proširenje u smjeru prepoznavanja migracija kao znaka vremena, što kao najznačajniji socijalni fenomen u suvremenom svijetu zasigurno i jesu“, dodaje o. Perica.

krštenje na misi povodom 111. Svjetskog dana migranata i izbjeglica u Zagrebu / Foto: JRS

Pojmu pastorala također se proširilo značenje. Od samog značenja riječi koje upućuje na pastire (zaređene službenike), to jest, na njihovo dušobrižničko djelovanje, došlo se do shvaćanja tog pojma u holističkom smislu. Od izričitog naviještanja Evanđelja, značenje pastorala protegnulo se na denunciranje zloupotrebe vlasti te nepravednih zakona i postupaka, čak i na skrb o psihofizičkim potrebama.

U ovom projektu pod pojmom pastoral podrazumijeva se njegov uži smisao, tj. apostolsko djelovanje svećenika kao crkvenih pastira. Iako se u nekim novijim crkvenim dokumentima pastoral odnosi i na pružanje socijalnih usluga, obranu ljudskih prava, međukulturalni i međureligijski dijalog, senzibiliziranje društva općenito i tomu slično, na čemu sustavno rade Caritas i Isusovačka služba za izbjeglice, taj širi smisao neće biti podrobnije obrađen.

Posebna pozornost biskupa

Hrvatska biskupska konferencija po općem pravilu obuhvaća predstojnike svih partikularnih Crkvi u Hrvatskoj, da bi što više unapređivali dobro koje Crkva pruža ljudima, osobito oblicima i načinima apostolata prikladno prilagođenima okolnostima vremena i mjesta.

„Budući da je Hrvatska postala useljenička zemlja s rastućim brojem stranih radnika, biskupi su“ na 68. zasjedanju Sabora HBK, održanom 9. – 11. travnja 2024., „posvetili posebnu pozornost pastoralu stranaca. U tom kontekstu, analizirana je situacija i praksa u drugim zemljama koje imaju veliki broj useljenika. Biskupi su upoznati s dosadašnjim pastoralom stranaca koji se odvija u pojedinim biskupijama. Na euharistijska slavlja na engleskom i drugim jezicima, koja se održavaju nedjeljom i na velike blagdane, okupljaju se katolički vjernici iz različitih zemalja, posebice iz Filipina, Indije, i Ukrajine“, piše u priopćenju sa zasjedanja.

Također je najavljen dolazak svećenika s Filipina za pastoral svojih sunarodnjaka u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske, što se u međuvremenu ostvarilo.

„Biskupi pozorno prate ovu situaciju te nastoje osigurati prikladnu pastoralnu skrb za sve vjernike, kako bi se svi osjećali dobrodošlo u našim crkvenim zajednicama“, priopćio je Tiskovni ured HBK, koji na upit nije pružio konkretnije informacije.

Stanje na terenu

Kakvo je trenutno stanje na terenu, to jest u pojedinim biskupijama, saznaje se iz odgovora na upit o toj temi poslanog na adrese svih biskupija u Hrvatskoj, izuzev Vojnog ordinarijata. Do zaključenja članka odgovori su pristigli iz Zagrebačke, Riječke, Đakovačko-osječke i Zadarske nadbiskupije te Šibenske, Dubrovačke, Požeške, Varaždinske, Gospićko-senjske i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Za ostalih šest biskupija, stoga, nema potvrđenih podataka. (Ažurirano 4. studenoga 2025.)

Pastoral stranaca na razini biskupije, kao povjerenstvo, ured ili misija s odgovornom osobom na čelu, organiziran je samo u dvije biskupije. U Zagrebačkoj nadbiskupiji kao Povjerenstvo za pastoral migranata i turista, a u Riječkoj nadbiskupiji kao Misija sv. Ansgara. U ostalim biskupijama uglavnom se svodi na slavlja misa na stranim jezicima.

Dakle, mogućnosti i prostora za napredak u organizaciji pastoralne skrbi za katolike strance u Hrvatskoj itekako ima. Vlastito iskustvo, skupljano desetljećima sve do naših dana, u pastvi Hrvata diljem svijeta, od Europe do Amerika i Australije, dragocjeno je i primjenjivo u sada drugačijoj ulozi – iz perspektive iskazivanja dobrodošlice. No, to je prilika za obostrano obogaćivanje.

Jer, kako je u poruci za 111. Svjetski dan selilaca i izbjeglica, proslavljen 4. i 5. listopada 2025., napisao papa Lav XIV.: „Zahvaljujući svom duhovnom poletu i svojoj vitalnosti, oni [katolički migranti i izbjeglice] mogu doprinijeti revitalizaciji okoštalih i tromih crkvenih zajednica gdje se duhovna pustinja prijeteći širi. Stoga njihovu prisutnost treba prepoznati i cijeniti kao pravi Božji blagoslov, kao priliku da se otvorimo Božjoj milosti, koja svojoj Crkvi daje novu energiju i nadu: Gostoljublja ne zaboravljajte: njime neki, i ne znajući, ugostiše anđele! (Heb 13, 2).“

misa na španjolskom jeziku u Zagrebu / Foto: @lilamarcela

Najnovija statistika

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, od 2015. do 2024. broj doseljenika iz inozemstva se ušeterostručio. Osobit porast dogodio se u posljednje tri godine. Tako je broj doseljenika 2024. gotovo dvostruko veći negoli 2021. Pritom se broj doseljenih državljana azijskih zemalja prvi put gotovo izjednačio s brojem doseljenika koji imaju državljanstvo europskih zemalja.

Od ukupno 70 391 doseljene osobe 2024. godine, broj stranaca je 4.29 puta veći od broja hrvatskih državljana. Među državama iz kojih su se stranci doselili prednjače Nepal (10 012), BiH (6315), Indija (5251), Srbija (5068) i Filipini (4455).

Pet prvih županija u koje se doselilo najviše stranaca su redom: Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Istarska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija.

To znači da se po crkvenom ustroju najviše stranaca, samim time i katolika među njima, doselilo na područje koje obuhvaća Zagrebačka nadbiskupija pa su ondje i pastoralne potrebe najveće. Prema procjeni nadbiskupijskog povjerenika za pastoral migranata i turista vlč. Anđelka Katanca, u Zagrebu živi 3 tisuće katolika stranaca, a u cijeloj nadbiskupiji 10 tisuća. Ostale biskupije ne raspolažu ni s okvirnim podatcima o broju stranih vjernika.

Okupljanje po nacionalnom ključu

Poput Hrvata koji su vjernički i nacionalni identitet očuvali u stranim zemljama okupljanjem u svojim zajednicama, i stranci u Hrvatskoj su se počeli organizirati po nacionalnom kriteriju. Primjerice, u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji su se pripadnici albanske nacionalne manjine organizirali kao vjernička zajednica te jednom mjesečno slave misu na albanskom jeziku.

U Zagrebačkoj nadbiskupiji su pak nastale manje skupine čiji članovi vezu održavaju preko društvenih mreža i raznih zajedničkih aktivnosti. Najorganiziraniji su Filipinci s nekoliko organizacija među kojima je najveća Katolička zajednica koja ih povezuje kao grupa na Facebooku.

U Riječkoj nadbiskupiji se s dušobrižnicima iz svojih domovina organizirano okupljaju Albanci i Ukrajinci. Na području Dubrovačke biskupije filipinski su se vjernici također organizirali u privatnim grupama na društvenim mrežama.

Pastoralni djelatnici u ostalim biskupijama primjećuju da u misnim slavljima (redovnim župnim ili na stranim jezicima), najviše sudjeluju došljaci iz te azijske zemlje. To je i očekivano s obzirom na to da su među navedenih pet Filipini jedina zemlja s većinski katoličkim stanovništvom (oko 80 %).

Raspored misa na stranim jezicima

Zagrebačka nadbiskupija

Kontakt:
Adresa: Kaptol 31, Zagreb
Telefon: +385 99 4047 053
E-pošta: peregrini@zg-nadbiskupija.hr
Facebook: Pastoral migranata i turista

Misa na engleskom jeziku
Lokacija 1: Crkva sv. Blaža. Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 64.
Vrijeme: Svake nedjelje u 12:30.

Lokacija 2: Crkva Bezgrešnog Srca Marijina. Zagreb, Jordanovac 110.
Vrijeme: Svake nedjelje u 17 sati.

Misa na tagaloškom jeziku
Lokacija 1: Samostan sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Zagreb, Frankopanska 17.
Vrijeme: Svake nedjelje u 9 sati.

Lokacija 2: Crkva sv. Ivana Krstitelja. Zagreb, Nova Ves 64a.
Vrijeme: Svake nedjelje u 12:30.

Lokacija 3: Crkva sv. Barbare. Zagreb, Vrapčanska 165.
Vrijeme: Svake nedjelje u 16:30.

Misa na slovenskom jeziku
Lokacija: Kapela Ranjenog Isusa. Zagreb, Ilica 1.
Vrijeme: Svake druge nedjelje u 17 sati.

Misa na španjolskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Martina. Zagreb, Vlaška 36.
Vrijeme: Svake druge nedjelje u mjesecu u 12 sati.

Misa na mađarskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Martina. Zagreb, Vlaška 36.
Vrijeme: Svake treće nedjelje u mjesecu u 17 sati.

Misa na malajskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Blaža. Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 64.
Vrijeme: Jednom mjesečno u 14 sati.

Mise na talijanskom, njemačkom, korejskom i drugim jezicima
Vrijeme: Povremeno.

Splitsko-makarska nadbiskupija

Misa na engleskom jeziku
Lokacija: Crkva Presvetog Srca Isusova. Split, Ninska 1.
Vrijeme: Svake nedjelje u 17 sati.

Đakovačko-osječka nadbiskupija

Kontakt: vlč. Josip Brnjić
Mob.: +385 91 609 1906

Misa na engleskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Ćirila i Metoda. Osijek, Martina Divalta 71.
Vrijeme: Povremeno (jednom mjesečno uz prethodnu najavu).

Zadarska nadbiskupija

Kontakt: Nadbiskupski ordinarijat
Adresa: Jurja Biankinija 2, Zadar
Telefon: +385 23 208 650
E-pošta: protokol@zadarskanadbiskupija.hr

Mise na stranim jezicima
Lokacija 1: Katedrala sv. Stošije. Zadar, Trg sv. Stošije 3.
Vrijeme: Prema dogovoru.

Lokacija 2: Crkva sv. Šimuna. Zadar, Trg Petra Zoranića 7.
Vrijeme: Prema dogovoru.

Dubrovačka biskupija

Misa na engleskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Ignacija. Dubrovnik, Poljana Ruđera Boškovića 7.
Vrijeme: Svake nedjelje (od 1. travnja do 28. listopada) u 11 sati.

Varaždinska biskupija

Misa na engleskom jeziku
Lokacija: Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije. Varaždin, Pavlinska 4.
Vrijeme: Svake nedjelje u 17 sati.

Bjelovarsko-križevačka biskupija

Misa na albanskom jeziku
Lokacija: Crkva sv. Ane. Bjelovar, Križevačka cesta 23.
Vrijeme: Svake druge nedjelje u 16 sati.

Porečka i Pulska biskupija

Misa na engleskom jeziku (Služba riječi na tagaloškom jeziku)
Lokacija: Crkva sv. Roka. Galižana 207.
Vrijeme: Povremeno uz prethodnu najavu.

Riječka nadbiskupija

Kontakt: don Ivan Šarić, Misija svetog Ansgara
E-pošta: missionofstansgar@protonmail.com
Adresa: Domus Domini, Rijeka, Kvaternikova 53
Otvoreno: Svakog četvrtog utorka u mjesecu, od 19:30 do 21 sat.

Šibenska biskupija

Kontakt: Katedralna župa sv. Jakova
E-pošta: zupni.ured.sv.jakova@si.ht.hr
Telefon: +385 22 214 899
Adresa: Šibenik, Trg Republike Hrvatske 1

Autor: Filip Vrbanić (filip.vrbanic@hkm.hr)

List of Catholic churches in Croatia with Holy Mass in English and other languages

Tekst je dio novinarskoga projekta „Pastoral stranih vjernika u Hrvatskoj: Tihi oslonac tisućama u potrazi za boljim životom“, objavljen u okviru Programa poticanja novinarske izvrsnosti u 2025. godini Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz navođenje izvora.