Budi dio naše mreže
Izbornik

Pozdravni govor dekana Šimunovića na otvorenju 64. teološko-pastoralnog tjedna

Zagreb (IKA)

Dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Josip Šimunović uputio je na otvorenju 64. teološko-pastoralnog tjedna, u utorak 23. siječnja 2024., u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, pozdravni govor sudionicima, koji prenosimo u cijelosti.

Već je više od tradicije postalo da se svećenici i svi koji sudjeluju u pastoralnom poslanju i djelovanju unutar župnih i ostalih crkvenih zajednica okupljaju krajem siječnja na Teološko-pastoralni tjedan, međunarodni znanstveni i pastoralni skup teologa profesora i pastoralnih djelatnika – svećenika, redovnica, redovnika i Kristovih vjernika laika, tijekom kojega promišljaju o aktualnim temama koje dotiču život Crkve, sa svrhom trajne izobrazbe i usavršavanja nositelja raznih službi i poslanja u Crkvi.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu od početka je organizator ovoga priznatog i uvaženog znanstvenoga i pastoralnog skupa u Lijepoj našoj i šire! Kao dekan KBF-a radosno vas sve pozdravljam i želim iskrenu dobrodošlicu prigodom otvaranja 64. Teološko-pastoralnog tjedna!

Po prvi puta na TPT-u pozdravljam mons. dr. Dražena Kutlešu kao zagrebačkog nadbiskupa i velikog kancelara Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Preuzvišeni gospodine Nadbiskupe, danas ste u dvostrukoj službi. Vi ste i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, pa Vas i s tog naslova radosno pozdravljam. Uz Vas kao predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, pozdrave upućujem i svim prisutnim nadbiskupima i biskupima koji su kao pastiri naše Crkve svojom nazočnošću potvrdili važnost održavanja Teološko-pastoralnog tjedna.

Radosni pozdrav upućujem uzoritom gospodinu kardinalu Josipu Bozaniću, donedavnom zagrebačkom nadbiskupu i velikom kancelaru.

Iskreno od srca pozdravljam apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, mons. Giorgia Linguu koji svake godine svojim dolaskom odaje priznanje ovom drevnom znanstvenom i pastoralnom skupu.

Katolički bogoslovni fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Zato mi je iznimna čast i radost među nama pozdraviti veleučenog gospodina prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, rektora Sveučilišta u Zagrebu. Kao rektor najvećeg Sveučilišta u Republici Hrvatskoj prošle ste godine prvi put bili na Teološko-pastoralnom tjednu. Unatoč Vašem zgusnutom rasporedu, našli ste vremena i za nas. Hvala na Vašem dolasku i uvijek vidljivim podrškama!

Radosno pozdravljam veleučenog gospodina prof. dr. sc. Željka Tanjića, rektora Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Veleučeni gospodine Rektore! Uz dobrodošlicu, želim Vam i ove godine zahvaliti na podršci, suradnji i praćenju događaja koje organizira Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Pozdravljam i sve prisutne dekane katoličkih bogoslovnih fakulteta drugih hrvatskih sveučilišta.

Pozdravljam profesorice i profesore Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ostalih katoličkih bogoslovnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.

Poseban pozdrav upućujem ovogodišnjim predavačima koji će nas obogatiti svojim mislima i poticajima uobličenima u predavanja.

Iskreno pozdravljam oce provincijale te druge redovničke poglavare i poglavarice kao i sve svećenike, đakone i bogoslove, sve predstavnike vjerskih zajednica te vas, draga braćo i sestre koji ste odlučili biti s nama kroz naredne dane privučeni temom ovogodišnjega, 64. Teološkog-pastoralnog tjedna, koji se održava od 23. do 25. siječnja pod naslovom Suvremeni izazovi pastorala i kateheze odraslih. Pastoralni i katehetski djelatnici vrlo će se lako složiti da pastoral i kateheza trebaju pratiti čovjeka u svim njegovim životnim situacijama i obilježenostima. Pastoral i kateheza nisu ograničeni i suženi samo na neke životne dobi. Pastoral i kateheza nisu potrebni samo za neka određena životna razdoblja kako to misli dobar dio vjernika. Uočljiva je pojava među hrvatskim vjernicima, koja se može javiti u različitim oblicima i intenzitetu, da kada je potrebno produbljivati vjeru – informacijski i formacijski nakon jednog temelja, nakon završenog školskog ili u najboljem slučaju fakultetskog razdoblja, javlja se u odrasloj dobi pastoralni i katehetski prekid koji je narušen  obvezatnim polaženjem kateheza prigodom raznih životnih situacija i događaja.[1]

Situacija odraslih danas je posebno složena. Ova se životna dob više ne shvaća kao dob u kojoj se postiže stabilnost već kao trajni proces promjena koji mora uzimati u obzir razvoj osobne osjetljivosti, mrežu odnosa i odgovornosti na koju je osoba pozvana. U životnoj dinamici koju čine obiteljski, kulturni i društveni čimbenici, odrasli neprestano izgrađuju svoj vlastiti identitet i reagiraju na različite prekretnice koje doživljavaju. Dinamika odrastanja neminovno utječe i na vjersku dimenziju. U svim fazama života odraslih, vjera je pozvana razvijati se i sazrijevati te tako postati autentičan i stalan odgovor na razne životne izazove.

Za sveobuhvatni rast Crkve u suvremenom svijetu potreban je prelazak deklariranih katolika iz jedne površne, tradicionalne religioznosti u aktivnu, sa svjedočkim osjećajem obilježenu religioznost i crkvenost. Tome upravo pomažu pastoral i kateheza odraslih, pomoću kojih se odrasle osobe potiče učiti živjeti svoje kršćanstvo u obitelji, Crkvi, župnim zajednicama i društvu.

Uvjeren sam da će raznolikost tema ovogodišnjega 64. Teološko-pastoralnog tjedna omogućiti plodnu razmjenu misli te potaknuti rasprave čiji će se plodovi moći utkati u suvremeno ostvarivanje pastorala i kateheze odraslih.

U želji da ovaj znanstveni i pastoralni skup to i postigne, proglašavam 64. Teološko-pastoralni tjedan otvorenim!

[1] Hrvatski biskupi u dokumentu Na svetost pozvani donose oblike katehizacije odraslih: „(…) katehizacija roditelja u povodu krštenja, prve pričesti i krizme njihove djece; katehizacija katekumena; kateheza namijenjena onima koji preuzimaju ili obnašaju neku službu u poslanju Crkve, u društvenom i političkom životu, na području znanosti, gospodarstva, medicine i kulture; katehizacija prije vjenčanja, u slučaju bolesti, smrti i sl. Hvale su vrijedne i pouke u vjeri koje se vjernicima pružaju na hodočašćima i prigodom raznih pučkih pobožnosti koje i nadalje treba podržavati i ispravno usmjeravati.“ HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Na svetost pozvani. Pastoralne smjernice na početku trećega tisućljeća, Zagreb, 2002., br. 29.