U prvom dijelu predavanja s. Blaženka Valentina govorila je o mladima danas, njihovim očekivanjima od Crkve i društva, kao i očekivanjima koje Crkva i društvo imaju od mladih. Na temelju novijih znanstvenih istraživanja i praćenja tendencija u životu mladih, pojasnila je terminološke nejasnoće, osobito dinamiku generacijskog slijeda. Istaknula je kako se pojam ‘generacija’ vratio na velika vrata. Mladi su latentni resursi koje svako društvo, pa i Crkva, ima na raspolaganju i od njihove mobilizacije ovisi vitalnost društva i Crkve. Istodobno, mladi i u društvu i u Crkvi mogu biti outsideri. U drugom dijelu izlaganja s. Blaženka Valentina analizirala je utjecaj digitalne kulture na životne stilove, ponašanje i stavove mladih, dok je u trećem dijelu, koristeći najnovija sociološka istraživanja, naznačila vrijednosna obzorja mladih danas, osobito koje mjesto na njihovoj vrijednosnoj ljestvici zauzimaju Crkva i religija. U završnom dijelu predavačica je analizirala odnos mladih i Crkve, nastojeći odgovoriti na pitanje kakvu sliku o Crkvi imaju mladi, tko je oblikuje i kakve posljedice ima na njihovu vjeru i crkvenu pripadnost. 

Prof. dr. sc. Danijel Labaš održao je predavanje „Komunikacija i mediji digitalne generacije“. U sažetku svoga izlaganja, prof. dr. Labaš ističe kako je neprijeporna činjenica da su nove informacijske i komunikacijske tehnologije, a posebno razvitak digitalnih medija, utjecale na komunikaciju kako starijih, tako i novih, tzv. digitalnih generacija. Ti učinci na čovjekovu komunikaciju istražuju se diljem svijeta, pri čemu se znanstvenici i istraživači mogu podijeliti na „apokaliptične“ i „optimistične“. S jedne strane su oni koji upozoravaju na izazove i rizike, poteškoće i opasnosti koje sa sobom donose novi digitalni mediji, dok su s druge strane oni koji smatraju da je zabrinutost pretjerana, pa i nepotrebna. Polazeći od istraživanja o društvenim online iskustvima i mentalnom zdravlju mladih (Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i Ured za zdravstvo Grada Zagreba, 2019.) i projekta „Utočište hrabrih online – UHO“ (Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu i partneri, 2019.), izlagač je prikazao i analizirao trendove, navike korištenja i ponašanje, kao i izazove i rizike komunikacije mladih naraštaja u digitalnom ili online svijetu te ukazao na potrebu sustavnog jačanja medijske pismenosti kod djece, mladih, roditelja i starijih. 

„Kako poučavati mlade o manipulacijama i dezinformacijama u javnom prostoru?“ tema je trećeg izlaganja, izv. prof. dr. sc. Igora Kanižaja. Istraživanje koje su prošle godine u srednjim školama proveli Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu pokazuje kako svaki treći adolescent u Hrvatskoj 3 do 5 sati dnevno koristi društvene mreže, a svaki peti i više od 5 sati dnevno. Reuters Institute Digital News Report 2020 pokazuje da je 55% ispitanika u Hrvatskoj, kada je riječ o vijestima, zabrinuto za sposobnost razlikovanja stvarnih i lažnih internetskih objava. Istaknuo je kako je od presudne važnosti što prije započeti s poučavanjem o manipulacijama i dezinformacijama, na poseban način među mladima. Nadalje, izlagač je prikazao radionice i aktivnosti za provjeravanje autentičnosti mrežnih fotografija, audio i video sadržaja, kao i za prepoznavanje promotivnog sadržaja u objavama influencera i youtubera. Poseban naglasak stavio je na razlikovanje medijskih manipulacija od manipulacija medijima. Također su opisani i glavni načini zaštite privatnosti na društvenim medijima i komunikacijskim platformama te su predstavljene i temeljne karakteristike mamilica (clickbaita) koje su sastavni dio sadržaja informativnih portala. 

Prvi dan TPS-a završio je okruglim stolom na temu „Aktivnosti s mladima na župskoj, nadbiskupijskoj i nacionalnoj razini: suradnja, koordinacija, iskustva i poticaji“. Sudionici okruglog stola bili su članovi Povjerenstva za mlade Đakovačko-osječke nadbiskupije.