„Jasno da je posrijedi velika, strašna manipulacija kojom se želi obezvrijediti ono što je Crkva desetljećima činila i čini jer je pozvana po mandatu Isusa Krista moliti i za žive i za mrtve“, izjavio je zadarski nadbiskup Puljić.

Na pitanje što Crkva čini slaveći mise poput one na obljetnicu Bleiburga, nadbiskup Puljić je odgovorio: „Crkva s pravom oplakuje žrtve rata i poraća i moli za pokoj njihovih duša. U svojim molitvama uključuje sve žrtve rata i poraća, bilo kojega naroda i kraja. Jasno u prvom redu moli, u ovom slučaju, za žrtve hrvatskoga naroda. U tom kontekstu molitve, ona ne isključuje čak ni one koji su ih pobili, preporučuje ih Božjem milosrđu, a konačni sud o stradanjima i krivnjama prepušta Bogu koji je puna istina, savršena pravda i beskrajna ljubav, kako su napisali biskupi prije 25 godina kada su uputili pismo prigodom 50. obljetnice završetka drugog svjetskog rata“.

Iz ovoga jasno slijedi da se slaveći misu za bleiburške žrtve Crkva ne opredjeljuje za rehabilitaciju niti jednog režima, kako se predbacuje kardinalu Puljiću u Sarajevu. „Ovakva manipulacija nema veze s režimima ni sa sustavom niti politikom“, rekao je predsjednik HBK, pojasnivši da „Crkva ima pravo okupljati, moliti i preporučivati pokojne Božjem milosrđu“.

Podsjetimo, 75. obljetnica stradanja bleiburških žrtava bit će obilježena u subotu, 16. svibnja: u Austriji na Lojbaškom polju, u Hrvatskoj na Mirogoju, u Zagrebu, te u Bosni i Hercegovini, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Na sva tri mjesta molit će se za stradale zarobljenike s Bleiburga koji su skončali u onih 1700 masovnih grobišta od kojih je najviše u Hrvatskoj (850), zatim u Sloveniji (600), u Srbiji (180), te u Bosni i Hercegovini (90).

„Htio bih javno zahvaliti kardinalu Vinku Puljiću što je prihvatio ove godine predvoditi misu za žrtve Bleiburga i zahvaliti mu uime svih hrvatskih biskupa. Izričem mu i solidarnost u ovim trenucima koji uistinu nisu nimalo lagani, ali neka se ne boji. S njime smo i sa svima koji budu pratili euharistiju koja će se u subotu slaviti u sarajevskoj katedrali Srca Isusova. Žrtve će biti spomenute i u Zagrebu na Mirogoju te na Lojbaškom polju u Bleiburgu gdje obično bude komemoracija za Bleiburške žrtve“, istaknuo je zadarski nadbiskup Puljić.

Kardinal Vinko Puljić trebao je misu predvoditi u Bleiburgu, ali zbog ograničenosti uzrokovanih koronavirusom to nije moguće. Zato će biti obilježavanje u tri države.

„Crkva ima dužnost i obvezu moliti i za žive i za mrtve. Isus je osnovao svoju Crkvu da bude ona koja će dijeliti svete tajne, odgajati Božji narod i naviještati Radosnu vijest Kristova uskrsnuća. Kad se radi o ovakvim žrtvama onda želi reći uključujemo ih u svoje molitve. To se svake godine čini dostojanstveno u mjestu gdje je započela Bleiburška tragedija“, pojasnio je nadbiskup Puljić.

U razgovoru o Bleiburgu predsjednik HBK nadbiskup Želimir Puljić prisjetio se i Ivana Pavla II. koji je obilježio 20. stoljeće, a u ponedjeljak 18. svibnja spominjemo se njegovog 100. rođendana: „On je obilježio konac 20. stoljeća svojom aktivnošću, zauzimanjem, nazočnošću, interventima. Znamo da je to bilo krvavo stoljeće, stoljeće dva svjetska rata. On je kao dječak u drugom svjetskom ratu bio živi svjedok onoga što se ljudima događalo u Poljskoj. Zato je bio osjetljiv na ratove i oružane sukobe. Nastojao je i kod nas, od početka poticati sukobljene strane da pregovorima rješavaju nesporazume i brojna pitanja. Svojom aktivnošću, govorima, pismima posebice je pozivao svjetske moćnike neka zaustave ruku koja ubija. Papa je jako zaslužan za završetak rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Kad je prvi put došao u Hrvatsku 1994. rekao je nešto što su naši biskupi u svome pismu ponovili. Potaknuo nas je da u toj ratnoj situaciji budemo kadri oprostiti i moliti oproštenje. To je bila njegova poruka kod prvog pohoda. Nije se umarao poticati nas da budemo mirotvorci i da se ne osvećujemo, nego da mirnim putem pronalazimo rješenja“, posvjedočio je nadbiskup Puljić.

Kad se govori o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, mons. Želimir Puljić napomenuo je da Crkva od početka nije zaboravljala te žrtve: „Crkva je molila za njih, slavila euharistiju. Jako je teško čuti ovih dana kako se duhovi bune, kako se nakon 75 godina ti duhovi nisu razoružali, nego nastupaju bojovnim rječnikom. Govore se neistine, na primjer da je Bleiburg izmišljotina. Ovih dana se po raznim portalima i radijima moglo čitati i čuti da tamo nije bilo žrtava. I na koncu optužuje se Katoličku Crkvu da je kriva za to. Kakvo izvrtanje istine i vrijeđanje. U tom kontekstu kardinal Puljić proživljava pravu drama jer ga optužuju za nešto za što ni u čemu nije kriv. Dapače, želi pridonijeti smirenju i želi moliti za sve žrtve Drugog svjetskog rata, ne samo Križnog puta“, istaknuo je nadbiskup Puljić.

„Ako je itko zaslužan za vraćanje mira na naše područje, to je Ivan Pavao II.“, naglasio je u razgovoru za HKR mons. Želimir Puljić:

„On je te 1994. godine kad je došao u Zagreb živo želio poći i u Beograd i u Sarajevo. Htio je donijeti poruku mira svim narodima. Međutim, nije mu bilo omogućeno da posjeti Beograd i Sarajevo. Osobito mu je bilo žao što su mu priječili dolazak u Sarajevo. Rečeno je da mu se tamo ne može jamčiti sigurnost. E, onda je učinio nešto što je baš u duhu Ivana Pavla II. Ako ja ne mogu doći tamo, onda može biti moj nadbiskup, moj izaslanik, moj kardinal. I te godine imenovao je sarajevskog nadbiskupa Vinka Puljića kardinalom. To je uistinu povijesni događaj koji ni stanovnici Sarajeva ni BiH ne bi trebali nikad zaboraviti. A kako nije mogao doći u opkoljeno Sarajevo, organizirao je 1994. misu iz Castel Gandolfa i izgovorio vapaj koji nikad jedan papa nije izgovorio. To je najdirljiviji vapaj u njegovom pontifikatu. Pogledom uperenim prema stanovnicima Sarajeva, prema napaćenim stanovnicima BiH izgovorio je rečenicu koja je postala povijesna: ‘S vama smo i bit ćemo sve više s vama’“, podsjetio je na Papinu gestu predsjednik HBK nadbiskup Puljić.