U povodu predstavljanja prijevoda Liturgikona, križevački vladika Milan Stipić služio je u ljubljanskoj prvostolnici sv. Nikole svečanu arhijerejsku liturgiju zajedno s nadbiskupom i metropolitom ljubljanskim mons. Stanislavom Zoreom i umirovljenim celjskim biskupom mons. Stanislavom Lipovšekom te brojnim grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima i đakonima. Pjevanje je predvodio Slovenski ekumenski zbor pod ravnanjem Mateja Burgera.

Događaj su zajedno organizirali i upriličili Križevačka eparhija, čija se jurisdikcija proteže i na područje Slovenije, Institut za patrističke studije Victorianum i Institut za crkvenu glazbu Teološkog fakulteta u Ljubljani te Kulturno-umjetničko društvo „Logos“. Prije same liturgije u katedrali, u svečanoj dvorani Teološkog fakulteta održan je okrugli stol na kojem je predstavljena „Božja liturgija“. Govorili su o. dr. sc. Daniel Galadza, đakon i profesor na Papinskom orijentalnom institutu u Rimu, fra Jan Dominik Bogataj koji je izradio prijevod, Aljoša Kodba, pjevač grkokatoličke Župe sv. Mihaela u Ljubljani, dr. sc. Simon Malmenvall, dr. sc. Cecilija Oblonšek i dr. sc. Miran Špelič, moderator.

Liturgikon je priređen u tri zasebna izdanja kao „Služebnik“ (za potrebe svećenika i đakona), „Božja liturgija“ za potrebe naroda i pjevača te kao notno izdanje za pjevanje. Prijevodi su napravljeni prema izvorniku Liturgikona koji je izdan na crkvenoslavenskom jeziku u Rimu 1942. godine prema tzv. „rutenskoj recenziji“, a na njemu su radili fra Jan Dominik Bogatak, o. Mihajlo Hardi, ljubljanski grkokatolički župnik, Aljoša Kodba, o. Janez Potisek, Vesna Jelen i Lucijan Bratuš, uz recenziju dr. sc. Simona Malmenvalla.

Prijevod je odobrio Dikasterij za Istočne Crkve 30. studenoga 2022. i vladika Milan Stipić, br. 14/2023., a izdali su ga KUD „Logos“ iz Ljubljane i Križevačka eparhija (ISBN 978-961-7155-17-4).

U propovijedi je mons. Stipić govorio o vrijednosti prijevoda božanske liturgije na slovenski jezik za slovensku kulturu i narod, jer ti sveti tekstovi dva tisućljeća duhovno oplemenjuju narode prenoseći im temelje kršćanske vjere i evanđeoske kulture ljubavi. Djelo koje su započela sveta braća Ćiril i Metod, oci slavenske kulture i pismenosti, i danas donosi plodove među slavenskim narodima koji su zahvaljujući njima oplemenjeni kršćanskom vjerom i zasijani Riječju Božjom koja je Isus Krist – istaknuo je.

Ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore izrazio je svoju zahvalnost što je biser kršćanske duhovnosti – red svete euharistije prema istočnom obredu – dobio službeni izraz i prijevod na slovenskom jeziku, čime je obogaćena svekolika duhovna kultura slovenskoga naroda.