Na početku je uvodnu riječ održao nadbiskup Mate Uzinić istaknuvši kako je „ustaljeni običaj u Crkvi među kršćanima je da se za loše vjersko stanje optuži suvremeni svijet. No, često nije krivnja svijeta da ne prepoznaje našu kršćansku poruku i njezinu vrijednost. Onaj tko je odgovoran smo mi sami, a naša odgovornost je da tu poruku nismo u stanju prenijeti onako kako bi taj svijet mogao razumjeti. Naravno da je u razumijevanju te poruke u prvom planu uloga teologa i teologije. Teologija bi, umjesto da se drži ustaljenog i prokušanog naučavanja, trebala znati riskirati i eksperimentirati, drugim riječima pronalaziti uvijek nove putove kako bi izrekla Evanđelje današnjem čovjeku na način da ga on razumije“, rekao je nadbiskup Uzinić.

Dodao je kako smatra da su Ljetne škole teologije u Dubrovniku (2019. i 2021.) te prvi Mediteranski teološki susreti održani 2022. u Lovranu u tome donekle uspjeli, osobito kada je riječ o sudionicima navedenih susreta. Odazvali smo se pozivu pape Franje da odemo na periferije mišljenja. Činimo to s nadom da ćemo pomoći razvoju teologije u nas, u našim crkvama, kao i u međusobnom razumijevanju kršćana unutar sebe, ali i kršćanstva i svijeta. Ovime želimo pomoći da ono što suvremeni svijet nije razumio, može bolje razumjeti negoli dosada, rekao je nadbiskup. Na kraju je zahvalio svim predavačima Ljetnih škola u Dubrovniku i prvih Mediteranskih teoloških susreta u Lovranu koji su svoja predavanja pretočili u tekstove zbornika. Također, riječi zahvale uputio je uredničkome vijeću, svim suradnicima, organizatorima, izdavačima i ostalima koji stoje iza ovoga vrijednog izdanja.

Zbornik naslova „Teologija u dijalogu“ okupljenim sudionicima manifestacije, ali i zainteresiranoj javnosti predstavili su: Branko Jurić, član uredništva, Ivan Šarčević, istaknuti teolog i franjevac, Damir Bralić, grafički urednik i Zoran Grozdanov iz Evangeličke općine u Rijeci. Urednici ove publikacije, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, Riječke nadbiskupije i Dubrovačke biskupije, su: Vjeran Martić, Bruna Velčić i Branko Jurić.

Vicerektor Njemačkog zavoda u Vatikanu, Branko Jurić, istaknuo je kako je zbornik posvećen prerano preminuloj teologinji Vikici Vujici (1977.-2020.) koja je sudjelovala u realizaciji Ljetnih škola teologije u Dubrovniku i koja je, kao suradnica i prijateljica svih uključenih u organizaciju ovih susreta, nezaobilazan dio cjeline i zajedništva. Izrazio je nadu da će objavljivanje ovog zbornika razbiti predrasude koje postoje o Mediteranskim teološkim susretima jer „pogledi u lice sudionika imaju ljekovito svojstvo, dobar potencijal da liječe međuljudske odnose i jačaju povjerenje među nama“. Radovi ovoga zbornika su teologija razlučivanja, milosrđa i prihvaćanja, onakva kakvu je u Napulju 2019. naznačio papa Franjo, poručio je Jurić.

Istaknuti teolog i franjevac, Ivan Šarčević, predstavio je sadržaj zbornika. Između ostaloga istaknuo je da je naslov – „Teologija u dijalogu“ – dobro izabran. „Dijalog“, rekao je papa Pavao VI., „jest novo ime za ljubav“. Dijalog započinje najprije unutar Crkve i znamo da je najteže dijalogizirati sa svojima. Zatim ide u ekumenski dijalog, pa u međureligijski i nakon ovakvih naših susreta vraćamo se u dijalog u svojim crkvama. Opisao je tri dijela knjige: Teologija u pluralnom društvu; (A)politična vjere: kršćani u politici; Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ. Osim predavača s triju izdanja prethodnih godina, zbornik donosi i uvodne govore nadbiskupa Uzinića, predgovor M. Medveda, prikaze knjiga koje su predstavljene u okviru tih manifestacija, članke posebnih gostiju poput kardinala Maria Grecha ili sudionika Sinodalnog puta u Njemačkoj J. Basena i S. Vespera. Na kraju je pohvalio idejno rješenje grafičkog dizajnera Damira Bralića.

Damir Bralić je predstavio rad na dizajnu ovog zbornika. Istaknuo je značenje simboličkog govora znakova identiteta Ljetne škole teologije u Dubrovniku i Mediteranskih teoloških susreta kojima je dao vizualni identitet počevši od 2019. Istaknuo je da se radi o odgovarajućim simbolima programa koji je teološki nastojao odgovoriti na suvremena pitanja. Kritički je uočio kako je grafički jezik unutar hrvatskog teološkog prostora sveden na „pustoš“ jer se vizualni jezik svodi na odveć simplicificirano znakovlje.

O važnosti zbornika za one koji su glede teologije u formativnim godinama života govorio je Zoran Grozdanov iz Evangeličke općine u Rijeci. Istaknuo je moć riječi za formaciju mladih intelektualaca i teologa. Ova knjiga, bez obzira što se radi o zborniku kojega mnogi percipiraju kao skup znanstvenih radova s nekog skupa, je programatski jer teologiji pristupa na nijansiraniji način što je izuzetno važno u našem kontekstu i svijetu koji je polariziran. Dodao je da tekstovi mogu promijeniti čitatelja koji mu pristupa ili ga potaknuti na promišljanja. Ovaj zbornik bavi se temama koje su naša budućnost i ova teologija važna je društveno, crkveno i teološki, rekao je Grozdanov.

Moderator događaja i član Organizacijskog odbora, Marko Medved, istaknuo je da je zbornik vrlo bitan zbog toga što odgovara upravo onim smjernicama koje je papa Franjo prije 4 godine u Napulju odredio za teologiju kao znanost, rekavši da ona treba biti dijaloška i da bi trebala biti svojevrsni laboratorij mišljenja. Domaća je javnost najčešće prikraćena teoloških radova o suvremenim pitanjima jer se u nas vrlo često zazire od suočavanja s nekim aktualnim temama ili im se ne pristupa na dijaloški način, poručio je. Bez obzira što ta pitanja obilježavaju i našu društvenu stvarnost, ona ne nailaze na zadovoljavajući odjek u teologiji, pa se izdavanjem zbornika taj nedostatak u teološkoj literaturi na hrvatskom jeziku nastoji nadomjestiti i popuniti. Zato će poznavatelji prilika teologije u nas brzo uočiti vrijednost ovoga izdanja, poručio je Medved, koji je i autor Predgovora zbornika „Teologija u dijalogu“.