U Programskom odboru simpozija bio je i član ogranka mons. prof. dr. Stjepan Baloban. Predavanja su, uz njega, između ostalih održali i članovi ogranka preč. mr. sc. Anđelko Košćak, preč. prof. em. dr. Josip Baloban te član Predsjedništva ogranka Nino Škrabe.

Preč. Anđelko Košćak održao je izlaganje „Nadbiskup Franjo Kuharić – glavne biografske crtice“, mons. Stjepan Baloban predavanje „Nadbiskup Franjo Kuharić kao crkveni i moralni autoritet u vremenu komunizma“, a preč. Josip Baloban izlaganje „Nadbiskup Franjo Kuharić i Crkva u Novom Zagrebu“. Nino Škrabe govorio je o temi „Nadbiskup Franjo Kuharić – sin jaskanskog kraja“.

Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić jedan je od najznačajnijih sinova jaskanskog kraja. Rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću, a preminuo 11. ožujka 2002. u Zagrebu. Teologiju je studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 1945. Bio je župnik u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom a 1983. kardinalom. Bio je sudionik Drugog vatikanskoga koncila, član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije i počasni doktor teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U nekoliko je navrata posjećivao hrvatske iseljenike na svim kontinentima.

Kardinal Kuharić bio je moralni autoritet u teškim, olovnim vremenima, zaštitnik Crkve u vremenu komunističke vladavine, branitelj dostojanstva hrvatskog naroda i snažan oslonac demokratskih promjena u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskom ratu bio je nazočan među stradalnicima, izbjeglicama i prognanicima, a zauzimao se za obranu Hrvatske pozivajući na pridržavanje moralnih načela. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. godine. Počasnim građaninom Jastrebarskog proglašen je 1990. i tada je u jaskanskom Domu kulture održao govor o svojoj ljubavi prema zavičaju. U tijeku je postupak za pokretanje procesa za proglašenje kardinala Kuharića blaženim, a članovi ogranka nadaju se da će uskoro dobiti i svoju ulicu u Jaski.

Simpoziju „Život i djelo kardinala Franje Kuharića“ prisustvovalo je i izaslanstvo iz Kuharićevog rodnog Pribića. Predvođeni su „dobrim duhom Dola“ i članom ogranka Josipom Bakalasom, sportskim novinarom i društvenim djelatnikom Brankom Stipkovićem, bivšim načelnikom Krašića Dubravkom Mačečevićem i Josipom Gornikom. Na simpoziju je sudjelovao i umirovljeni vojni ordinarij Juraj Jezerinac iz Jezerina (župa Prekrižje, Općina Krašić), član ogranka i predsjednik Oratorijskog zbora crkve svetog Marka „Cantores sancti Marci“ Mario Cvitanović te predsjednica ogranka Klementina Škrabe.

Na čelu organizacijskog odbora simpozija bio je pročelnik Katedre moralne teologije KBF-a u Zagrebu prof. dr. don Tonči Matulić. Na kraju simpozija prisutnima je ispripovjedio svoje sjećanje na kardinala Franju Kuharića kada ga je, još kao bogoslov, jednom prilikom dočekao u Splitu da bi ga trajektom dopratio do Brača. Bilo je to 1988. godine, a kardinal Kuharić do Splita je stigao bez posebne pratnje. Ljudi koje bi sretao usput, u Splitu te na trajektu, bez obzira bili oni vjernici ili ne, prilazili su mu i s poštovanjem ga pozdravljali. Čak ga je i kapetan broda pozvao da mu se pridruži za kormilom. Prof. Matulić naglasio je sličnosti između kormilara broda i kormilara Crkve u Hrvata, naglašavajući nekoliko puta da je kardinal Kuharić uistinu bio „prvi čovjek Crkve u Hrvata“.josip

Predstavnici ogranka Matice Hrvatske iz Jastrebarskog nadaju se da će zbornik u kojem će biti objavljena sva simpozijska izlaganja ove jeseni biti predstavljen i u Jastrebarskom i u Pribiću.