Hodočasnici i domaći župljani okupili su se u večernjim satima u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca.

Nakon uvodne molitve koju je predmolio rektor svetišta preč. Domagoj Matošević, formirana je procesija sa svijećama. Hodeći za čudotvornim kipom Majke Božje Bistričke, uz molitvu krunice i marijanske pjesme, uputili su se prema kapeli Majke Božje na Vinskom Vrhu.

Po dolasku, podno kapele misno slavlje predslavio je župnik in solidum Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu vlč. Kristijan Stojko. U homiliji se osvrnuo na navješteno Evanđelje o čudu na svadbi u Kani Galilejskoj.

„Svaki put Božja riječ govori na novi način našem životu i situaciji u kojoj se nalazimo. Tko su bili zaručnici u Evanđelju? Nemamo njihova imena, i kao da evanđelist Ivan želi istaknuti da oni zapravo nisu najvažniji u Evanđelju. U prvoj glavi Evanđelja po Ivanu jedna rečenica daje nam naslutiti što se dogodilo ranije. Isus govori učenicima da će gledati anđele Božje kako silaze i uzlaze nad Sina Čovječjega. To nas podsjeća na Jakovljev san. Jakov je usnuo ljestve po kojima anđeli idu gore pa dolje, od zemlje k nebu i obrnuto. Nakon tog sna Bog mu otkriva i obećaje da će njegovo potomstvo biti nebrojeno. Ovaj Jakovljev san otkriva nam komunikaciju između Boga i čovjeka, ali i obećanje koje Bog daje Jakovu. Sada, kada Isus to otkriva učenicima o prizoru anđela koji uzlaze i silaze nad Sina Čovječjega, učenici su bili oduševljeni jer su poznavali pisma. Isus je taj s kojim sad razgovaraju, komuniciraju, on je taj nad kojeg dolaze anđeli, on je taj Bog. Nakon tog događaja Isus dolazi na svadbu u Kani Galilejskoj“, pojasnio je vlč. Stojko.

Nadalje je primijetio da je Marija, majka Gospodinova baš poput „prave majke sugerirala i primijetila da nešto nije u redu. Tako Isus prihvaća njezinu molbu i primjedbu o tome da nedostaje vina. Marijina posljednja rečenica u Evanđelju jest: Što god vam rekne, učinite! Marija primjećuje i našu potrebu za Isusom. Zato smo i došli večeras jer Mariju raduje naša molitva i zajedništvo“, naglasio je vlč. Stojko.

Uz predslavitelja Kristijana Stojka i rektora Matoševića misu su suslavila petorica svećenika. Nakon misnog slavlja vjernici su pohodili baroknu kapelu Majke Božje i u tišini se zadržali u osobnoj pobožnosti.

O povijesti Vinskog Vrha

Bistričko prasvetište smješteno je 2.5 kilometara sjeverno od Marije Bistrice, na uskom povišenom platou uz cestu Marija Bistrica – Konjščina u zaselku Vinski Vrh na Poljanici. Na glavnom oltaru iznad svetohraništa koji potječe iz 1722. godine, u središtu drvenog baroknog retabla ističe se kip Djevice Marije s Djetetom Isusom u lijevoj i žezlom u desnoj ruci. Sa strane su joj kipovi sv. Franje Asiškog i sv. Klare. Na zidu kapele je vrijedna slika Majke Božje Bistričke iz 1733. godine.

Prvotno je u toj crkvici bio kip koji se danas časti u bistričkom svetištu pa se kapela naziva „bistričkim prasvetištem“.

Predaje kaže da je drveni kip Majke Božje prvotno bio čašćen u drvenoj kapeli na Vinskom Vrhu od 1499. do 1545. godine. Zbog opasnosti od Turaka, nakon što su 4. svibnja 1545. kod Konjščine razbili vojsku Nikole Zrinskog, župnik Pavao prenio je čudotvorni Marijin kip u Bistricu i krišom ga zakopao ispod pjevališta župne crkve i tajnu odnio sa sobom u grob. Kip je kasnije čudom pronađen te se danas nalazi iznad glavnog oltara bazilike Uznesenja Blažene Djevice Marije.