50. OBLJETNICA

Svečanu proslavu obljetnice zajedno organiziraju Hrvatsko nacionalno svetište i Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici. Program proslave započet će slavljem euharistije u bazilici Majke Božje Bistričke u 18 sati. Potom će u dvorani Božjeg milosrđa biti održana tribina na kojoj će nastupiti relevantni i eminentni predavači iz područja moderne hrvatske povijesti i teologije.

Prof. dr. Veronika s. Nela Gašpar, s Područnog studija u Rijeci Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, osvrnut će se na važnost marijanskih svetišta i hodočasničkih mreža, te na važnost Marije Bistrice za hrvatskog katolika vjernika. Također će istaknuti i značaj marijanskog i mariološkog kongresa održanih 1971. godine u Zagrebu i Mariji Bistrici.

Prof. dr. Miroslav Akmadža, iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, stručnjak za modernu hrvatsku povijest i odnose komunističkih vlasti i Katoličke Crkve na prostorima Jugoslavije, prikazat će političko-društveno ozračje u kojemu su se održali marijanski i mariološki kongres te proglašenje nacionalnog svetišta u Mariji Bistrici.

Uz tribinu će se održati i prigodna izložba te glazbeni program. Bit će izloženi relevantni eksponati prikupljeni iz župnih, muzejskih i privatnih zbirki: hodočasnička medaljica, hodočasnička marama, gramofonska ploča „Marija Majka“ sastava Žeteoci, gramofonska ploča „Bistrica pjeva Mariji“, tiskani vodič marijanskoga kongresa i knjiga bistričkih hodočasničkih pjesama, te originalni plakat marijanskog i mariološkog kongresa iz Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu. Također će se moći vidjeti kalež koji je prigodom održavanja kongresa papa Pavao VI. darovao Svetištu Majke Božje Bistričke, kao i odljev kongresne svečane medalje te publikacije i molitvenici povezani s kongresom, najavio je rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke preč. Domagoj Matošević.

MARIJANSKI KONGRES 1971.

U kolovozu 1971. godine, na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velike Gospe, oko 200 tisuća vjernika došlo je u Mariju Bistricu na XIII. Međunarodni marijanski kongres.

Hrvatski narod, koji je tada živio pod komunističkom vlašću, tada je svijetu prvi put na tako masovan način pokazao snagu svoje vjere.

Marijanski kongres održan je zahvaljujući zalaganju franjevca oca Karla Balića, uglednog mariologa i predsjednika Papinske marijanske akademije koji je za to uspio ishoditi odobrenje od pape sv. Pavla VI.

Prije toga, od 6. do 12. kolovoza, u Zagrebu je održan VI. Mariološki kongres. Dok je mariološki bio namijenjen teolozima iz cijelog svijeta, marijanski kongres je u Mariji Bistrici okupio vjerničko mnoštvo iz raznih bližih i daljih krajeva Hrvatske, susjednih zemalja, Poljske, Njemačke, Belgije, Španjolske, Nizozemske, SAD-a… Uz mnoštvo vjernika sudjelovala su i petorica kardinala, tridesetak biskupa, dva pravoslavna episkopa, oko 170 svećenika i 500 redovnica.

Očekivalo se da će u Mariju Bistricu doći i papa Pavao VI., no iz Rima je u njegovo ime stigao izaslanik kardinal Franjo Šeper, pročelnik Kongregacije za nauk vjere (zagrebački nadbiskup 1960. – 1969.).

„MARIJA POČETAK BOLJEGA SVIJETA“

Kongres je održan pod geslom „Marija početak boljega svijeta“ (Maria mundi melioris origo), uzetim iz natpisa u crkvi na Trškom Vrhu kod Krapine. Tema kongresa bila je „Marija i današnji svijet“.

Mariološki kongres otvoren je 12. kolovoza svečanom misom u zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije. Predavanja su održana u sjemeništu na Šalati.

Slavlje u Mariji Bistrici započelo je u predvečerje Velike Gospe velikim bdjenjem, ispovijedima, pokorničkim bogoslužjem po istočnom obredu te križnim putem sa svijećama na bistričkoj Kalvariji. Prikazan je i film o Isusovoj muci i uskrsnuću te o životu prve Crkve. Slijedila je posveta vjernika Mariji, kojoj su uzdignutih ruku uputili molbu da sve raseljene po svijetu ponovno sakupi u domovini. Nakon mise ponoćke, nastavilo se sa slavljima sakramenta pomirenja.

Na svetkovinu Velike Gospe organizirana je procesija oko bazilike, preko trga prema kongresnom prostoru podno Kalvarije u kojoj je sudjelovalo mnoštva hodočasnika. Neposredno prije početka euharistije održani su pozdravni govori. Svečanu misu predslavio je kardinal Šeper, a suslavili su belgijski kardinal i predsjednik Stalnog vijeća marijanskih kongresa Suenens, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić te još 30 biskupa i nadbiskupa te 170 svećenika.

Kardinal Šeper je u homiliji istaknuo Mariju kao uzor duboke vjere. Već tada je upozorio na suvremenu krizu vjere koja sve više zahvaća praktične vjernike. Uz pozdrav predstavnicima Istočne Crkve, naglasio je da između Istočne i Zapadne Crkve nema razlika u štovanju Blažene Djevice Marije. Sve vjernike pozvao je da vjeruju u Marijinu majčinsku ljubav. Kardinal Šeper je ispričao i Svetog Oca zbog nedolaska te je istaknuo značajan Papin novčani doprinos od 31 tisuće dolara za završetak gradnje nove zgrade Svetišta. Predstavio je i spomen-dar sv. Pavla VI. – kalež od suhog zlata s urezanom Posljednjom večerom na podnožju. Putem radiovalova hodočasnicima su prenesene i Papine tople riječi i pozdravi iz ljetnikovca u Castel Gandolfu.

Marijanski kongres u Mariji Bistrici u tisku je opisan kao „neviđen“, kao „divni doživljaj bistričke radosti“ s organizacijom koja je bila „na zavidnoj razini“ i nadmašila sve dotadašnje međunarodne marijanske kongrese. No, iznad svega je hvaljeno mnoštvo vjernika koje je svojim prisustvom i raspoloženjem pokazalo veliko zajedništvo u vjeri i izrazitu potrebu za Bogom i smislom.

PROGLAŠENJE NACIONALNOG MARIJANSKOG SVETIŠTA

Uoči kongresa bio je ubrzano završen novi dio Svetišta istočno od cintora crkve s ispovjedaonicama te prostorom za pričešćivanje, smještaj svećenika i bogoslova te slavljenje svečanih svetih misa na velikim hodočašćima.

Nakon svega što su okupljeni vjernici pokazali svojim mnoštvom i raspoloženjem 14. i 15. kolovoza, Marija Bistrica i njezin značaj za hrvatske vjernike više nisu mogli biti isti. Tog svečanog dana nije se dogodilo ono što je javno predlagao otac Balić – da Marija Bistrica bude proglašena središnjim i nacionalnim marijanskim svetištem hrvatskoga naroda.

To se dogodilo tri i pol mjeseca kasnije 3. prosinca 1971., kada je Biskupska konferencija Jugoslavije donijela odluku o proglašenju Svetišta Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici nacionalnim svetištem, a 13. srpnja odredila je za proslavu blagdana Majke Božje Bistričke.