Tom prigodom biskup Košić blagoslovio je u atriju Velikog kaptola novopostavljeni kip prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca te je nakon toga predslavio misu u katedrali Uzvišenja Svetoga Križa. Kip je rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavija koji je na početku blagoslova pojasnio da je to početak stvaranja kompozicije Zida hrvatskih mučenika te će kroz naredno vrijeme ondje svoje mjesto pronaći i sv. Marko Križevčanin, bl. Alojzije Stepinac, bl. Miroslav Bulešić i bl. Jula Ivanišević.

Na početku homilije biskup je izrazio radost zbog blagoslova kipa sv. Nikole Tavelića te se prisjetio kako je kao dječak 21. lipnja 1970. bio u Rimu na njegovom proglašenju svetim. „Papa Pavao VI. proglasio je našeg franjevca, zajedno s još trojicom, svecima i mučenicima koji su svoj život dali za Krista u Jeruzalemu 14. studenog 1391. Bio je to dakle daleki povijesni spomen, ali nama Hrvatima bio je to velik događaj za našu sadašnjost i budućnost jer je to bio prvi proglašeni svetac Hrvat. Sjećam se da je uz Papu na balkonu u Damazovu dvorištu stajao naš kardinal Franjo Šeper i kad god bi Papa spomenuo ‚Croati‘, svi smo pljeskali i bili puni radosti.“

Progovorivši u nastavku o mučeništvu ovoga sveca biskup je rekao kako je Nikola zajedno s drugovima franjevcima izišao hrabro pred kadiju na islamski blagdan Kurbam Bajram pozvavši ga da prihvati Krista. „Kadija se uvrijedio i tražio da se franjevci odreknu kršćanske vjere i prijeđu na islam. Dakako, to oni nisu htjeli i zato ih je dao baciti u tamnicu, te ih je nakon dva dana pogubio i spalio u vatri. Netko će reći da je hrabri nastup ove četvorice mučenika bio nepotrebna žrtva, izazivanje onoga što je nemoguće, provokacija koja nije mogla drukčije završiti. Pa ipak… Oni su pokazali hrabrost, nisu nastupili s nikakvom silom, a za uzvrat bili su mučeni i ubijeni“, rekao je biskup.

Primjerom je ispričao i upozorio kako se danas katolici stide svoje vjere. „Sveti Nikola Tavelić i njegovi drugovi mučenici bili su hrabri u ponudi. Oni nisu donijeli jeruzalemskim muslimanima nikakvu prinudu, nisu ih silili na kršćanstvo, nego su samo navijestili ljepotu Kristova evanđelja. I što su primili za uzvrat? Nasilje, mučenje, smrt. Ali nisu se prepali i zato su i nama danas uzor da svoju vjeru svjedočimo bilo to u zgodno ili nezgodno vrijeme, da se ne bojimo i da radosno živimo svoje kršćanstvo i danas i sutra.“

Govoreći o pročitanom čitanju iz Poslanice Rimljanima sv. Pavla apostola, biskup je rekao da ona progovara koliko je važno pouzdati se u Boga. „Jer pravednik trpi progonstvo, to je i Isus obećao svojim učenicima, ali oni se ne trebaju bojati jer s njime sve pobjeđuju. Ništa im ne može: ni smrt, ni život, ni anđeli, ni vlasti… ni nevolje, ni tjeskobe, ni progonstvo, ni glad, golotinja, pogibao, mač… Jer sam se Krist zauzima za nas. A od nas se traži pouzdanje. Traži se možemo reći hrabrost, koju molimo i mi danas upravo od sv. Nikole Tavelića koji je pokazao takvu hrabrost vjere. Evanđelje po Luki (Lk 9,23 – 26) donosi Isusove riječi ohrabrenja učenicima koji trebaju trpjeti i tako njega nasljedovati: ‚Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima svoj križ i neka ide za mnom.‘ Zapravo u tome je najvažnije ‚ići za Isusom‘. Jer njega nasljedovati nije moguće bez nošenja križa. Ta on je za nas život dao, da bi nam pokazao da je vrijednost života u davanju, a ne u grčevitom čuvanju vlastitog života. Tko naime hoće svoj zemaljski život sačuvati, izgubit će ga, a samo onaj tko izgubi život svoj poradi Krista, taj će ga spasiti. I možda najvažnije Isusove riječi koje se odnose upravo na sv. Nikolu Tavelića su: ‚Tko se zastidi mene i mojih riječi, toga će se i Sin Čovječji stidjeti kada dođe u slavi svojoj i Očevoj i svetih anđela.‘ A sv. Nikola se nije zastidio Gospodina! Nije ga se odrekao ni pod cijenu života. I zato je on onaj koji je, premda izgubio ovaj zemaljski, spasio vječni život“, rekao je biskup.

Zaključio je da je zadaća i današnjih vjernika poput sv. Nikole Tavelića naviještati Isusa i živjeti s njime.

Misu su koncelebrirali generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, ekonom mons. Zdravko Novak i katedralni župnik preč. Marko Karača, a služio je đakon Damir Kunić.